BEČ – Sve zemlje zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, na putu su da ispune ciljeve o poboljšanju energetske efikasnosti u korištenju zelene energije kao primarnog goriva, jedan je od nalaza u Izvještaju o energetskoj tranziciji na zapadnom Balkanu, koji je napisao Sekretarijat Energetske zajednice EU u Beču.
Kako je pojašnjeno, energetska tranzicija u svim zemljama regiona još nije ozbiljno započela u smislu domaćih inicijativa, ali je naglašeno da se sve više primjećuju efekti prelijevanja projekata u ovoj oblasti izvana.
“Nedostatak strukturisanih planova za energetsku tranziciju povećava nepredvidivost kada su u pitanju smjer i brzina tranzicije u regionu. Zbog toga bi usaglašavanje kredibilnih planova za dekarbonizaciju i postizanje ciljeva za 2030. i 2050. godinu trebalo da bude glavni zadatak šest zapadnobalkanskih zemalja u nadolazećim mjesecima”, naglašeno je.
Ipak, kao što su “Nezavisne novine” pisale prije nekoliko mjeseci, BiH bi najviše glavobolje mogle da donesu tužbe građana zbog nepridržavanja pravno obavezujućih mjera od strane BiH za smanjenje štetnog zagađenja, s obzirom na to da će građani moći da tuže državu i traže kompenzaciju. U ovom izvještaju je, naime, detaljno navedeno kako BiH, ali i ostale zemlje u regionu, krše svoje obaveze kada je u pitanju ispuštanje u vazduh opasnih oksida azota NOx, sumpornog dioksida i čestica prašine.
Primjera radi, kada je u pitanju sumpor-dioksid ili S02, BiH je prekoračila dozvoljene iznose za više od 10 puta, a 2020. je ponovo došlo do porasta u odnosu na prethodnu godinu. Nijedna zemlja u regionu nije u tolikom iznosu prekoračila svoje obaveze, iako i ostale imaju značajne emisije. Iza BiH su Sjeverna Makedonija i Srbija, koje su svoje obaveze prekoračile za oko pet puta.
Što se tiče oksida azota, BiH je bolja jedino od Kosova, s obzirom na to da su ostale zemlje u regionu daleko ispod najviših vrijednosti. Kosovo je značajno prekoračilo svoje vrijednosti, a BiH je prekoračila dozvoljen iznos emisija za oko 10 odsto.
Što se tiče emisije prašine, u regionu najbolje stoji Srbija, koja se nalazi tek nešto ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti, a BiH je iznos ovih vrsta emisija prekoračila za oko trećinu.
Iako je BiH još daleko u prioritizovanju zelenih goriva, zahvaljujući velikom hidropotencijalu njen ukupni miks u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora izgleda nešto povoljnije. Kako se navodi u izvještaju, Albanija i BiH su blizu ispunjavanja ukupnih ciljeva za 2020. godinu, Kosovo i Crna Gora su ih već ispunili, a Sjeverna Makedonija i Srbija su, kako je naglašeno, daleko od dosezanja ciljeva.
Kao pojedinačni projekat u BiH, za Energetsku zajednicu je najviše sporna izgradnja bloka VII u Tuzli, za koji je ova organizacija pokrenula i postupak kršenja obaveza protiv BiH.
Što se tiče korištenja zelenih goriva u transportu, nijedna od zapadnobalkanskih zemalja, kako je istaknuto, nije ni blizu dosezanja udjela od 10 odsto u ukupnom miksu.
“Ono što je dosegnuto u sektoru transporta uglavnom je rezultat elektrifikacije u oblasti javnog transporta”, istaknuto je.
Što se tiče oblasti koja se odnosi na centralno grijanje, BiH ima najveći udio biomase u svom sistemu, na koji se odnosi gotovo četvrtina ukupno potrošene energije za ove svrhe. Gotovo polovinu energije za grijanje, prema ovoj studiji, BiH dobija iz čvrstih goriva poput uglja, dok je nešto više od jedne četvrtine gas.
U Sekretarijatu Energetske zajednice za “Nezavisne novine” podsjećaju da se BiH, kao i ostale zemlje regiona, kroz Sofijsku deklaraciju iz oktobra prošle godine obavezala da će do 2050. godine doseći ciljeve o karbonskoj neutralnosti, odnosno neemitovanju više karbona nego što se može apsorbovati. Oni podsjećaju da je u petak održana pres-konferencija Centra za zelenu politiku, na kojoj je upravo bilo riječi o dostizanju ovih ciljeva.
“Evropski zeleni dogovor i Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan postoje kako bi podržali sve strane u pravednoj tranziciji ka klimatski neutralnoj ekonomiji. Donošenje planova za dostizanje klimatskih ciljeva će sve više biti i na eksternim partnerima EU, kao i kroz sporazume o pridruživanju i konačnom članstvu u Energetskoj zajednici”, naglasili su oni. Nezavisne novine