HONG KONG – Ogroman projekat poznat pod nazivom Masterplan 2030 u osnovi je izgradnje potpuno nove vazdušne luke uz postojeću.
Devedesetih godina je Hongkong trebalo da zamjeni svoju zastarelu vazdušnu luku, piše portal za infrastrukturu The B1M. Jedini problem bio je onaj isti problem koji se uvijek pojavi u gusto razvijenom gradu okruženom planinama: Gde je smjestiti?
Odgovor je u tome da grad postane veći, a Hongkong je zauzeo 10 kvadratnih kilometara okeana te na njemu izgradio tada najveći aerodromski terminal na svijetu.
Dvadeset godina kasnije ta se vazdušna luka sada približava svom maksimalnom kapacitetu. Stoga Hongkong ulaže 18 milijardi američkih dolara da se opet proširi i luka, i sam grad, prenosi Jutarnji list.
Kada je otvorena 1998. godine, međunarodna vazdušna luka Hongkong (HKIA) bila je jedna od najnaprednijih na svijetu.
Izgrađena je na vještačkom ostrvu, zgrade i saobraćajne veze bile su svjetske klase, dok je dvostruka pista samo u prvoj godini propustila 28 miliona putnika kroz vazdušnu luku.
Britanci su Hongkong 1997. vratili Kini, a taj je grad bio jedinstveno pozicioniran da djeluje kao most za zapadne firme koje žele da se probiju na kineska tržišta u nastajanju.
To, ali i činjenica da je na manje od pet sati leta od gotovo polovine svjetske populacije, gurnuli su količine putnika i tereta do krajnjih granica aerodroma.
Izgradnja satelitske dvorane i drugog terminala 2007. godine zapravo nisu riješili problem i postalo je jasno da se aerodrom mora opet proširiti.
Nakon trogodišnje studije i odbijenog plana za pokušaj povećanja kapaciteta vazdušne luke jednostavnim poboljšanjem operativne delotvornosti, usvojen je novi sistem s tri piste.
Ogroman projekat poznat pod nazivom Masterplan 2030 u osnovi je poput izgradnje potpuno nove vazdušne luke uz postojeću.
Na novoizgrađenom zemljištu biće nova pista od 3,8 kilometara koja će svake godine omogućiti prolazak kroz luku 100 miliona putnika i nekih devet miliona tona tereta.
Jednom dovršena, nova pista preuzeće operacije postojeće sjeverne piste, dok će ova biti rekonfigurisana kako bi se omogućio pristup terminalu 1 bez potrebe da se prelazi središnja pista.
Nova putnička hala od 280.000 kvadratnih metara podržaće novu pistu i biti povezana s rekonfigurisanim i proširenim Terminalom 2 pomoću 2,6 kilometara duge pokretne trake ili APM-a (automated people mover).
Između terminala 2 i nove dvorane, APM će prevoziti do 10.800 putnika svaki sat.
Iza kulisa biće tu i novi sistem brzog rukovanja prtljagom od 500 miliona dolara – koji može trostruko brže premještati torbe – i pametna tehnologija za pojednostavljivanje postupka polaska.
S dodatnih 30 miliona putnika koji koriste vazdušnu luku, svake će se godine proširiti postojeći saobraćajni sistem, čime će se povećavati veze s vlastitim gradom i kontinentalnom Kinom.
Kako bi se sve to moglo prilagoditi, daljih 6,5 kvadratnih kilometara zemljišta biće oduzeto moru sjeverno od postojeće vazdušne luke.
Zbog zabrinutosti za okolinu zbog kontaminacije tla i povećane nestašice materijala poput morskog pijeska, zemljište će se graditi postupkom poznatim kao duboko miješanje cementa.
To uključuje ubrizgavanje cementa u mekano ili kontaminirano tlo – njegovo stabilizovanje i uklanjanje potrebe za bageriranjem koje šteti okolini – pre nego što se doda više materijala za podizanje tla iznad nivoa mora.
Kako se faza melioracije bude bližila kraju, započeće radovi na nadzemnoj infrastrukturi.
Uprkos kolapsu međunarodnih putovanja tokom 2020. godine i stalnoj neizvjesnosti, posao je napredovao, a očekuje se da će se broj putnika vratiti na nivo pre pandemije znatno prije završetka projekta 2024. godine.
Ovaj vazduhoplovni megaprojekat trebalo bi da doprinese s 4,6 posto cjelokupnog hongkonškog BDP-a do 2030. godine i ključan je za buduću konkurentnost grada i njegovu ulogu u globalnoj ekonomiji. B92