Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Dva kandidata u trci za fotelju pravobranioca Republike Srpske

    12. Januara 2026. — 12:28

    RiTE Ugljevik ponovo van mreže zbog nedostatka uglja

    12. Januara 2026. — 12:15

    UIO potvrdila pisanje CAPITAL-a: U budžetu RS 100 miliona KM manje od plana

    10. Januara 2026. — 11:04

    Rašid Serdarov uzeo 180 miliona KM, ali je i dalje na čelu „Comsara“

    9. Januara 2026. — 09:00
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Vučić sa predstavnicima mađarskog MOL-a razgovarao o NIS-u

    12. Januara 2026. — 11:48

    Naftni giganti nisu zagrijani za Trumpov plan o Venecueli

    11. Januara 2026. — 13:27

    Rusi i Mađari na korak od dogovora oko NIS-a

    11. Januara 2026. — 10:11

    Rio Tinto u pregovorima za preuzimanje Glencorea

    9. Januara 2026. — 15:02

    Srbija prodala obveznice vrijedne oko 440 miliona eura

    11. Januara 2026. — 15:41

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

    10. Januara 2026. — 12:42

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

    10. Januara 2026. — 12:42

    Najskuplji kvadrat stana u Beogradu 6.818 evra

    5. Januara 2026. — 08:02

    Njemački lanac supermarketa sa 3.000 radnika pred stečajem

    10. Januara 2026. — 14:47

    EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

    10. Januara 2026. — 10:09

    Evropska unija odobrila sporazum sa zemljama Južne Amerike

    10. Januara 2026. — 08:02

    U ovom trgovačkom centru ništa što se prodaje nije novo

    3. Januara 2026. — 16:02

    U funkciji Centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu

    10. Januara 2026. — 11:37

    Banjaluku za 11 mjeseci prošle godine posjetilo skoro 200.000 turista

    8. Januara 2026. — 08:42

    Sarajevo dočekalo 2026. godinu uz porast broja dolazaka i noćenja turista

    7. Januara 2026. — 08:16

    Bjelašnica prvi ski centar u BiH koji uvodi potpuno bezgotovinsko plaćanje

    2. Januara 2026. — 10:30

    Vučić sa predstavnicima mađarskog MOL-a razgovarao o NIS-u

    12. Januara 2026. — 11:48

    Preokret na tržištu mliječnih proizvoda

    12. Januara 2026. — 08:01

    Naftni giganti nisu zagrijani za Trumpov plan o Venecueli

    11. Januara 2026. — 13:27

    Rusi i Mađari na korak od dogovora oko NIS-a

    11. Januara 2026. — 10:11
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Bil Gejts uplatio osam milijardi dolara fondaciji bivše supruge

    10. Januara 2026. — 15:53

    BiH dobila prvog milijardera

    9. Januara 2026. — 11:13

    Milijarde njemačkih maraka nezamijenjene 24 godine od dolaska evra

    8. Januara 2026. — 16:00

    Arapi za milijardu eura preuzimaju Bugatti od Porschea?

    4. Januara 2026. — 14:04

    Kamere s vještačkom inteligencijom snimaju vozače u Australiji

    11. Januara 2026. — 14:32

    Naftni giganti nisu zagrijani za Trumpov plan o Venecueli

    11. Januara 2026. — 13:27

    Bil Gejts uplatio osam milijardi dolara fondaciji bivše supruge

    10. Januara 2026. — 15:53

    Evropska unija odobrila sporazum sa zemljama Južne Amerike

    10. Januara 2026. — 08:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Logika propasti i profita: Baciš staro, kupiš novo

Logika propasti i profita: Baciš staro, kupiš novo

Dragana EremijaDragana Eremija1. Januara 2021. — 13:00Nema komentara4 minute čitanja

BERLIN,  Milioni tona elektronskih uređaja svake godine završe na đubrištu. Bacimo 57 milijardi dolara vrijednih materijala koji bi se mogli reciklirati, i trujemo životnu sredinu. Stručnjaci pozivaju na preokret potrošačke logike.

Svake godine se pojavljuju nove verzije laptop-računara, tableta i telefona, a mnogi potrošači bi uvek hteli da imaju najnovije modele sa najviše spektakularnih funkcija. Svaki novi model znači da stari modeli završavaju na deponijama.

Prema Globalnom monitoru elektronskog otpada koji objavljuje Univerzitet UN (UNU), godine 2019. proizveli smo rekordnih 53,6 miliona tona takvog otpada. Na kraju ove decenije bi ta količina mogla da iznosi i čitava 74 miliona tona godišnje.

Rashodovani elektronski uređaji na đubrištima često sadrže otrovne metale i hemikalije kao što su živa ili hlorofluorokarboni, i one mogu da zagade životnu sredinu.

Na taj problem se obraća sve više pažnje – ali to još nije rezultiralo povećanjem broja komponenti koje mogu da se recikliraju.

„Potrošači će često reći: da, naravno da se zalažem za reciklažu i da, ja recikliram, ali kada pogledate stvarno ponašanje, ono se ne poklapa sa procentom onih koji tako govore“, kaže Lora Keli sa Međunarodnog instituta za životnu sredinu i razvoj u Londonu.

Zbog toga neki stručnjaci pozivaju na radikalnu promenu poslovnog modela proizvođača elektronike.

„Inovacije su nam preko potrebne da bismo mogli da što više elemenata ponovo koristimo“, kaže Ridiger Kir, stručnjak UNU i Globalnog monitora elektronskog otpada. On smatra da moramo „dematerijalizovati“ sektor elektronike: umesto da kupujemo uređaje, mogli bismo da ih iznajmljujemo. A proizvođači bi svoj poslovni model preusmerili na pružanje usluga umesto na materijalna dobra.

Prebacivanje odgovornosti sa potrošača na proizvođače

Kada bi proizvođači zadržali vlasništvo nad svojim proizvodima, teret recikliranja bi sa potrošača – koji često ne znaju šta bi sa starim uređajima – bio prebačen na kompanije, koje bi mogle direktno da koriste materijale i delove za nove proizvode.

Prema posljednjem izdanju Globalnog monitora elektronskog otpada, 2019. godine je sakupljeno i reciklirano samo 17,4 odsto (9,3 miliona tona) takvog otpada. On završava uglavnom u postrojenjima za reciklažu koja rade nezavisno od proizvođača.

Pošto otpad tako nije problem proizvođača, oni se i ne trude da proizvode osmisle tako da se lako rasklapaju ili budu od ponovo upotrebljivih materijala.

Nove sprave „svemirskog doba“ sa glatkim kućištima često uopšte ne mogu da se rasklope, što znači da i dragoceni materijali koje sadrže završavaju na deponijama. Što brže iskoristimo i bacimo takve proizvode da bismo ih zamenili novijim, to se više i profit kompanija povećava.

No, neke firme su već počele sa drukčijom praksom: tako Kanon preuzima svoje islužene velike kancelarijske štampače od kupaca i dovodi ih ponovo u potpuno ispravno stanje. One koji ne mogu da se osposobe šalje u pogon u nemačkom gradu Gisenu gde se uređaji rasklapaju i iz njih odvajaju svi ispravni delovi kako bi bili ugrađeni u nove štampače.

Hjulit-pakard i Ziroks imaju slične inicijative. Menadžer iz firme Kanon Endi Tomkins kaže da kompanija na taj način uspeva da reciklira oko 80 odsto ukupnog materijala – gledano po težini.

Igra brojki

Tomkins kaže da se Kanon nije rukovodio samo ekološkim motivima. S obzirom na veličinu uređaja i količinu upotrebljenog materijala, „to ima i ekonomski smisao“. On je uveren da bi sličan model mogao da se primeni i sa manjim uređajima – kada bi potrošači promenili način razmišljanja.

S druge strane, i proizvođači bi morali da promene strategiju i preorijentišu se na modele koji, kada dođe vreme da se rashoduju, mogu da se optimalno i recikliraju. Za to bi bilo potrebno promeniti način proizvodnje.

No čak i tada, ne bi svi materijali mogli da se recikliraju, a postoje i oni čija je proizvodnja od drugih materija jevtinija od reciklaže, na primer, dobijanje plastike od nafte košta manje nego ako se ona dobija od upotrebljene i bačene plastike.

Monitor elektronskog otpada procenjuje da je vrednost sirovih materijala bačenih sa rashodovanim elektronskim uređajima u 2019. godini iznosila 57 milijardi dolara, te da je od toga materijal recikliran na ekološki prihvatljiv način bio vredan 10 milijardi.

Stručnjaci uglavnom ukazuju da koncerni trenutno ne pokazuju veliku spremnost da pređu na način proizvodnje kojim bi se favorizovala reciklaža – i da bi tu i vlade trebalo da izvrše pritisak.

Tako bi mogli biti doneti propisi prema kojima proizvođači preuzimaju troškove rashodovanja svojih proizvoda, pri čemu bi javnim novcem moglo biti subvencionisani troškovi za gradnju njihovih sopstvenih pogona za reciklažu proizvoda.   Deutsche Welle

 

elektronski uredjaji otpad profit
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakU planu višemilionski projekti obnove putne mreže
Sljedeći članak Poskupio benzin na njemačkim pumpama

Povezani članci

Capital teme 01 minuta čitanja

Dva kandidata u trci za fotelju pravobranioca Republike Srpske

Capital teme 01 minuta čitanja

RiTE Ugljevik ponovo van mreže zbog nedostatka uglja

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Dva kandidata u trci za fotelju pravobranioca Republike Srpske

12. Januara 2026. — 12:2801 minuta čitanja

Pristigle prijave na konkurs još uvijek nisu otvorene zbog praznika.

RiTE Ugljevik ponovo van mreže zbog nedostatka uglja

12. Januara 2026. — 12:15

UIO potvrdila pisanje CAPITAL-a: U budžetu RS 100 miliona KM manje od plana

10. Januara 2026. — 11:04

Rašid Serdarov uzeo 180 miliona KM, ali je i dalje na čelu „Comsara“

9. Januara 2026. — 09:00

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.