BANJALUKA – Nezakonite smjene direktora državnih preduzeća i agencija sve su učestalije u Republici Srpskoj, iako štete budžetu po nekoliko desetina hiljada maraka na svakom pojedinačnom primjeru. I pored toga što su sudovi u više navrata utvrdili zabrinjavajuću praksu da su se iz Vlade RS, prilikom smjena, služili i iznošenjem neistina, do sada niko za to nije odgovarao.
Pomenute neistine se ogledaju u zvaničnim vladinim obrazloženjima kako su smijenjeni direktori sami dali otkaz, kako bi sve prošlo mimo radara medija, a samim tim i javnosti, jer se po svaku cijenu nastoji izbjeći izvještavanje o međukoalicionim ili unutarstranačkim sukobima.
Do sada smo u Repubilici Srpkoj imali nekoliko slučajeva, gdje je ispred Vlade RS saopšteno da je neki direktor podnio ostavku zbog ličnih razloga, da bi kasniji razvoj događaja pokazao kako pomenuto nije bilo tačno.
Nakon smjene na direktorsko mjesto bude imenovana nova osoba, a već nakon nekoliko mjeseci pojavi se informacija da prijašnji direktor ipak nije podnio ostavku, nego da je smijenjen i da je zbog toga tužio Republiku Srpsku.
Gotovo u svim ovakvim slučajevima smijenjeni funkcioneri dobijaju presude, ali i naplaćuju nekoliko desetina hiljada maraka, koliko su oštećeni zbog neisplaćenih plata u periodu nakon smjene, plus kamate, a nadoknađeni im budu i troškovi sudskog postupka.
Posljednji takav slučaj smo imali sa bivšim i budućim direktorom Agencije za igre na sreću Republike Srpske Mladenom Simićem. Sve je krenulo sredinom aprila prošle godine, kada je zvanično saopšteno da je Simić podnio ostavku na mjesto direktora pomenute agencije „iz ličnih razloga“. Nedugo nakon toga na tu funkciju imenovan je Aleksandar Došić.
Već tada su se mogle čuti priče da Simić nije podnio ostavku, nego da je riječ o stranačkom smjenjivanju, ali to niko nije želio potvrditi.
Međutim, to je početkom ove godine potvrdio Okružni sud u Banjaluci. U ovom sudu okončan je upravni spor kojim je poništeno rješenje Vlade RS o razrješenju Simića sa mjesta direktora Republičke uprave za igre na sreću. U upravnom sporu je utvrđeno da Simić nikad nije podnio lični zahtjev za razrješenje, niti se takav akt nalazi u spisu predmeta, a upravo taj zahtjev je predstavljao osnov za razrješenje Simića.
Presudom, u čiji sadržaj su novinari našeg portala imali uvid, je poništeno Rješenje o razrješenju, a Vladi RS je dat rok od 30 dana da donese zakonit upravni akt, uvažavajući stavove suda.
Vlada je to i uradila i na sljedećoj sjednici donijela odluku da se Simić vraća na mjesto direktora, što je objavljeno i u posljednjem Službenom glasniku, čime su ispoštovane sve procedure za njegov povratak na staro mjesto.
Osim što će Simić biti vraćen na posao, eTrafika saznaje i da će mu biti isplaćena i šteta. Poništenim aktom Vlade RS je nastala šteta za budžet RS u iznosu od preko 30.000 maraka, koliko će građani Srpske isplatiti Simiću na ime plata i doprinosa za koje je uskraćen zbog nezakonitog razrješenja.
Slično ovom slučaju, Vlada RS razriješila je 8. maja 2018. godine direktora Republičke uprave za inspekcijske poslove Predraga Tomića navodeći, takođe, da to radi na njegov lični zahtjev, iako se kasnije ispostavilo da to nije bilo tačno, o čemu je portal Capital prvi pisao prošle godine.
Zbog toga je Okružni sud Banjaluka 2019. godine poništio smjenu, i donio odluku da se Tomić vrati na mjesto direktora. Presuda je donesena 20. marta 2019. godine, a u njenom obrazloženju je navedeno da je Vlada navela kako se Tomić razrješava na lični zahtjev, što, konstatuje sud, uopšte nije bilo tačno.
Sam Tomić je naveo da nikada nije podnio pisanu ostavku Vladi, te da smatra kako je njegov potpis zloupotrijebljen na način što je umetnut tekst na blanko papir sa njegovim potpisom, a koji je iskorišten na njegovu štetu.
Tomić je na mjesto direktora Inspektorata RS postavljen 20. oktobra 2016. godine na period od pet godina i mandat je trebao da mu traje do oktobra 2021. godine. Nakon što su ga morali vratiti na posao, oni su ga rasporedili na drugo radno mjesto u drugom gradu.
Spisak nezakonito smijenjenih direktora uz obrazloženje da svojim radom nisu ispunili očekivanja još je duži a najsvježiji primjeri koji će “isisati” budžet i za šestocifrenu cifru dolaze nam iz Prijedora, gdje sud masovno presuđuje u korist niza bivših lokalnih direktora.
Tako je Okružni sud u ovom gradu poništio 27. marta raniju odluku lokalne Skupštine o razrješenju Gordane Jekić sa pozicije direktorice Vrtića “Radost” i imenovanju Bojane Kos za vršioca dužnosti direktora ove predškolske ustanove.
Samo četiri dana kasnije, 31. marta, isti sud je nezakonitim proglasio i smjenu Slavice Popović sa čela prijedorskog Doma zdravlja, a kojoj je, takođe, kumovala skupštinska većina u ovom gradu.
Krajem prošle godine tužbu je dobila i Milena Miodragović, smijenjena direktorica prijedorskog Centra za socijalni rad, kada je Okružni sud poništio njeno razrješenje, te imenovanje Branislava Vujasina na njenu dotadašnju poziciju.
Tužbe su dobili i Pantelija Panić, član Odbora za žalbe, te Olivera Brdar Mirković i Brane Radanović, predsjednica odnosno član Komisije za izbor i imenovanje. Sve njih je nezakonito razriješila odbornička većina u Skupštini Prijedora.
Svima navedenim biće namireni iznosi plata sa kamatama, za period od nezakonite smjene do povratka na prethodnu poziciju, kao i troškovi sudskog postupka, što će dodatno oslabiti budžet za desetine hiljada maraka. O odgovornosti pokretača nezakonitih smjena niko ne govori.
Razlog za smjenu bio je klasični politički obračun, a koji je uslijedio nakon što je DNS, stranka koja je suvereno vladala Prijedorom više od 10 godina, izgubila većinu u lokalnom parlamentu, zahvaljujući odbornicima SNSD-a koji su im „okrenuli leđa”.
Dugogodišnji partneri iz SNSD-a bili su i glavni pokretači pomenutih smjena jer su željeli što više oslabiti DNS u ovom gradu, a sve zbog izbora koji trebaju da se održe u oktobru ove godine.
Naime, SNSD smatra da je došlo vrijeme da njihov čovjek sjedne u fotelju gradonačelnika Prijedora, čemu najveću prepreku predstavlja DNS i njemu lojalni kadrovi, od kojih su mnogi bili na čelu lokalnih institucija.
Tu je i smjena bivšeg direktora RiTE „Ugljevik“ Đorđa Popovića, a danas ministra saobraćaja i veza u Vladi RS. On je smijenjen 2018. godine, odmah nakon izbora, jer je bio na spisku tzv. mangupa u redovima DNS-a, kako ih je prozvao lider SNSD-a Milorad Dodik, te je odmah i podnio tužbu, jer je smatrao da je nezakonito ostao bez posla.
Popović je tada na sudu uspio dokazati da je smijenjen mimo zakona i sud je naredio da se on vrati na posao. Ali tu nije bio kraj ovoj sapunici. Nadzorni odbor pomenutug preduzeća je donio novu odluku o njegovom razrješnjenju, a Popović je podnio novu tužbu kojom traži 36.000 maraka.
Skoro identičan scenario imamo i sa smjenovim bivšeg direktora Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske Mirka Stanetića. On je takođe nakon smjene tužio Vladu i dobio ih na sudu, ali on nije vraćen na posao nego je ponovo razrješen funkcije direktora.
Krajem prošle godine, imali smo bizarnu situaciju u “Šumama Srpske”, gdje je, nakon najave premijera Radovana Viškovića o “sječi” direktora koji stvaraju gubitke u šumskim gazdinstvima na čijem su čelu, prvi smijenjen Čedo Dačević, direktor šumarije u Čajniču, jedne od rijetkih koja je pozitivno poslovala.
Predsjedavajući odbora direktora Transparency international BiH Srđan Blagovčanin potvrdio je za eTrafiku da je nelegalno smjenjivanje rukovodilaca postala uobičajena i jako rasprostranjena praksa.
“Oni koji odlučuju o takvim vrstama smijena nemaju ni elementarnu odgovornost da ispoštuju zakonske procedure. Onda se zbog toga dešava da ljudi koji budu smijenjeni posegnu za sudskim postupcima i veoma često budu vraćeni na poslove sa kojih su smijenjeni”, kaže Blagovčanin.
Prema njegovim riječima taj teret, odnosno posljedice, njhovih nelegalnih odluka, padaju na budžet.
“Tako da ovi koji su ih smijenjivali na nelegalan način ostaju van domašaja tih sankcija, odnosno ništa se ne preduzima protiv njih već se to radi na teret budžeta iz kojeg će biti isplaćene plate za periodu od kada je taj radnik bio smijenjen pa do presude i njegovog vraćanja na posao”, pojašnjava Blagovčanin.
Kada je u pitanju odgovornost tih osoba koje donose nelegalne odluke i da li se može nešto protiv njih preduzeti, naš sagovornik pojašnjava da za to postoji zakonsko uporište, ali da to opet ništa ne znači.
“Iskreno, takva rješenja se ne mogu riješiti korekcijom nekih zakonskih okvira, jer je činjenica da i sada postoje neka uporišta u zakonu kako bi se to moglo sankcionisati. Međutim, na to više utiče način na koji funkcioniše politički sistem kod nas i to je dio jedne opšte kulture neodgovornosti koja vlada u našem društvu”, zaključio je Blagovčanin u razgovoru za naš portal.
Sociolog Esad Bajtal kaže da ovdje nema ništa novo i da takvih slučajeva bilo i ranije na području cijele BiH.
“Politika i moral su kao nebo i zemlja, dvije potpuno različite stvari. U politici nema nimalo morala i sve su to interesno-kriminalno-etno grupe koje su tu samo zbog svoje koristi”, pojašnjava Bajtal za eTrafiku.
On kaže da u ovakvim slučajevima gdje neko dobije otkaz pa podnese tužbu, ne bi ga začudilo i da se tu radi o nekom ranijem dogovoru između njih.
“Mi važimo za demokratsko društvo, a u demokratiji je glavno načelo transparentnost. Međutim, tog kod nas nema, sve se pokušava sakriti od građana i raditi iza njihovih leđa. Svi bi trebali znati ko je šta uradio, kada, kako, ali mi skoro nikada ne dobijemo te odgovore”, ističe pomenuti sociolog za naš portal.
Koliko se kriju neke stvari od građana, prema riječima našeg sagovornika, najviše se može vidjeti i na ovim primjerima o smjenama i tužbama direktora.
“Treba uporediti šta je izjavljivano u medijima i šta je pisano kada su ti direktori ‘podnosili ostavke’, a onda to uporediti sa ovim podacima do kojih se dođe istraživačkim novinarstvom, a to je da su oni u stvari smijenjeni. Riječ o potpuno različitim stvarima”, kaže Bajtal.
On dodaje i da se kod nas sve politizuje.
“Zbog toga još jednom ponavaljam da su politika i moral, različiti koliko i nebo i zemlja”, poručio je Bajtal.
Opozicioni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović za naš portal kaže da su javna preduzeća i Uprava postali prćija i plijen partija.
“Šefovi partija na odgovorna mjesta postavjaju nesposobne, ali poslušne, kako bi sa njima mogli manipulisati. U državnoj upravi vlada anarhija, nema nikakve odgovornosti, a umjesto da se na konkurisma biraju najbolji, šefovi stranka na sastancima određuju ko će čime rukovoditi”, istakao je Vukanović.
Prema njegovim riječima to je jedan od glavnih razloga zbog kojih javna preduzeća posluju negativno.
“Smjene se ne vrše zbog zloupotreba i loših rezultata rada već zbog partijskih dogovora. Smijenjeni direktori tuže javno preduzeće kojim su rukovodili, zarobljeno pravosuđe donosi presude u interesu moćnika, a država gubi ogroman novac. Nakaradni sistem je prenapregnut i pred pucanjem, i vjerujem da neće moći još dugo ovako”, poručio je Vukanović za eTrafiku.
Kako na pomenute smjene gledaju iz vladajuće koalicije provjerili smo sa poslanikom SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđanom Mazalicom, koji se složio da ljude treba postavljati i smjenjivati u skladu sa zakonom.
“Oni se uvijek imenuju na neki mandat. Obično je u statutu preduzeća navedeno kada se i kako može neko smijeniti i koji mogu biti razlozi za smjenu. Ako neko nije smijenjen po tim razlozima, onda se oni pozivaju na te odredbe i tuže ih i mogu lako dobiti na spor sudu”, pojašnjava Mazalica.
On ističe da kao narodni poslanik apeluje na pravne službe u Vladi da trebaju obratiti pažnju i da dobro razmotre razloge za smjenu, kako se ne bi dešavalo da ljudi dobiju odštete kada tuže.
Mazalica ističe da i loši rezultati poslovanja ne mogu uvijek biti razlog za smjenu.
“Postavlja se pitanje da li se to može uzeti kao razlog za smjenu. Imate preduzeća koja su monopolska i oni uvijek pozitivno posluju i tu svako može bez problema biti dobar direktor. Sa druge strane imate preduzeća koja imaju teško nasljeđe i koja se bore na tržištu sa drugim privatnim firmama. Neka dobijaju podršku vlade, neka ne”, kaže Mazalica za eTrafiku.
Kao još neke moguće razloga za smjenu on navodi prekršaje disciplinske odgovornosti, ali i zbog nesavjesnog i nezakonitog poslovanja. Mazalica je takođe upozorio na još jedan problem, zbog čega se, prema njegovom mišljenju, često gube slični slučajevi.
“Pravobranilaštvo zastupa institucije Republike Srpske, a njih bi trebali kadrovski ojačati. Oni zastupaju sve radne sporove, kojih ima mnogo, i često nemaju vremena da se posvete tome. Svakako njima treba pomoći da ih ojačamo, kako bi još bolje zastupali institucije”, poručio je Mazalica za naš portal.
etrafika
