Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

    4. Decembra 2025. — 16:24

    Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

    4. Decembra 2025. — 15:28

    IDDEEA nema novca da plati dobavljače za pasoše i tablice

    4. Decembra 2025. — 14:43

    Ministarstvo razbacuje milione na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj

    4. Decembra 2025. — 09:02
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    U BiH uvezeno 8.100 novih i 71 hiljada polovnih vozila

    30. Novembra 2025. — 11:04

    Lidl izbjegava jedan veliki grad u BiH

    23. Novembra 2025. — 13:10

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Black Friday postao još isplativiji uz pomoć vještačke inteligencije

    30. Novembra 2025. — 14:27

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15

    Hrvatska među državama s najvećom inflacijom u EU

    3. Decembra 2025. — 08:17
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Šta vlasti u BiH trebaju učiniti kako bi spasile ekonomiju od koronavirusa?

Šta vlasti u BiH trebaju učiniti kako bi spasile ekonomiju od koronavirusa?

Dragana EremijaDragana Eremija12. Marta 2020. — 07:00Nema komentara7 minuta čitanja
budžet bih
FOTO: Agencije
SARAJEVO/BANJALUKA, Globalni problemi s koronavirusom, koji je proglašen i pandemijom, poharali su svjetsku ekonomiju, a negativne posljedice ozbiljno se osjećaju i u našoj zemlji. Četvero uglednih ekonomista za portal  predlažu šta bi naše vlasti trebale učiniti da olakšaju poslovanje privrede i koliko je to moguće preduhitre posljedice.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako je za BiH 2020. godina svakako predviđana kao izazovna godina i bez pojave koronavirusa, zbog usporavanja ekonomije u prošloj godini, pada izvoza i industrijske proizvodnje.

“Ipak, ekonomske posljedice pojave virusa ćemo kao ekonomija itekako osjetiti. Sasvim je izvjesno da će recesija doći i na tlo Evrope, prije svega u Italiju i Njemačku, a zatim i u druge zemlje koje su naši bitni trgovinski partneri, što će ozbiljno naštetiti našim izvoznim preduzećima, zbog pada potražnje u tim zemljama. Pored toga, posljedice će se osjetiti i u turizmu, što će smanjiti potrošnju na nivou ekonomije. Ovu godinu može obilježiti kombinacija političke nestabilnosti, nastavka iseljavanja, pada industrijske proizvodnje, izvoza, turističkih posjeta i potrošnje na nivou ekonomije te porasta broja penzionera, što će biti ozbiljan pritisak na budžete svih nivoa vlasti”, smatra on.

Naglašava kako rješenje vidi u hitnom usvajanju paketa ekonomskih reformi koje će smanjiti poreska opterećenja privrede i građana, prije svega nižih stopa doprinosa i poreza na dohodak, kako bi se smanjio pritisak na preduzeća, ali i povećale plate radnika, a time i stimulisala potrošnja.

Faruk HadžićFaruk Hadžić

“Također je potrebno izmijeniti krute zakone vezane za naplatu poreza, jer mnoga preduzeća neće biti u prilici, zbog kašnjenja u plaćanjima, na vrijeme servisirati svoje obaveze prema državi. U tom kontekstu trebalo bi razmisliti o pomjeranju naplate PDV-a do kraja mjeseca i smanjivanju jedinstvene stope na 15%. Izvozna preduzeća treba osloboditi naplate poreza na dobit, kao još jedne od mjera za pomoć zbog pada prihoda. U konačnici, možda najbitnije jeste da političari vrate optimizam i nadu uz ekonomske mjere koje će stimulisati potražnju na nivou ekonomije. Bilo kakvo povećavanje poreza ili uvođenje novih nameta je apsolutno neprihvatljivo i može samo dodatno naštetiti našoj ekonomiji”, zaključio je Faruk Hadžić.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje (CPU),  naglašava da iz perspektive koraka koje bh. institucije mogu preduzeti da spriječe prelivanje krize iz EU na bh. ekonomiju, učiniti se, nažalost, ne može mnogo.

“Naša industrija je visokoovisna o vanjskoj potražnji, pa i sam rast industrijske prozvodnje. No, postoji značajan prostor za poticanje ekonomske aktivnosti unutar zemlje, naročito malih i srednjih preduzeća, a brojne mjere koje se mogu i moraju što prije provesti su zacrtane u dokumentu Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.-2022. godine. Najveći prioritet je smanjenje poreskog opterećenja radnika i kompanija”, kaže on.

Dodaje da je smanjenje stope obaveznih doprinosa u FBiH nulti prioritet, jer će uticati na rast plata i povećanje kupovne moći radnika, ali i na investicijski potencijal kompanija.

“Potrebno je da Vlada FBiH što prije uputi svoj posljednji prijedlog zakona o doprinosima, kako bi se on što prije usvojio i počeo primjenjivati već u drugoj polovini godine. Ako uzmemo u obzir prijedlog zakona o porezu na dohodak, koji je dio paketa, prijedlog nije idealan, ali je znatno bolji od postojećeg. Zatim je nužno smanjenje i harmonizacija svih neporeznih obaveza privrede (parafiskalnih nameta) u cijeloj BiH”, izjavio je on.

Adis Muhović

              Adis Muhović

Uz smanjenje poreskog, potrebno je smanjiti i administrativna opterećenja na privredu, nastavlja, kako bi se resursi kompanija oslobodili i koristili za kreiranja nove vrijednosti.

“Ove mjere uključuju i lokalne nivoe vlasti, a s obzirom na to da je ovo godina lokalnih izbora, opštinska rukovodstva rezanje parafiskalnih nameta i unapređenje lokalnog ambijenta za poslovanje mogu iskoristiti u tom kontekstu kroz komunikaciju rasterećenja prema lokalnom stanovništvu i privredi. Nadalje, da bi dopinijeli rastu investicijske potrošnje, nužno je da vlasti aktivno rade s javnim kompanijama na intenziviranju javnih infrastrukturnih radova. Iskorištavanje građevinske sezone 2020. mora biti prioritet za sve javne kompanije u energetskom sektoru i cestogradnji, kako bi se dostigla projekcija nivoa javnih investicija za tekuću godinu od 7,6% udjela u BDP-u. Javna investicijska potrošnja u prethodne dvije godine nije dostigla projekcije – u 2018. godini je nivo učešća javnih investicija trebao iznositi 5,5% BDP-a, a podaci Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) govore da je nivo učešća javnih investicija iznosio svega 2,5%, dok su projekcije za 2019. godinu bile 6,8% BDP-a, a ostvareno je tek 2,7%. Upravo nedostizanje projekcija nivoa javnih investicija je onemogućilo značajniji ekonomski rast u 2018. i 2019. godini, a on u tekućoj godini može biti od presudne važnosti za izbjegavanje krize”, navodi Muhović.

Dodaje da se prihvatanje zavisnosti velikih energetskih projekata od uvozne radne snage pokazalo kao greška koja može znatno uticati na obim investicija u infrastrukturne projekte u ovoj godini.

“Svaki rast fiskalnog tereta, kako na rad i proizvodnu, tako i na potrošnju bi bio kontraproduktivan. Dakle, vlasti ne bi smjele povećati stope poreza na potrošnju – PDV ili akcize. Također, treba se suzdržati od uobičajne prakse da se u vremenu stagnacije ili pada poreznih prihoda privreda opterećuje kaznama za trivijalne propuste u poslovanju za koje se mogu izreći samo mjere upozorenja, ali je važno nastaviti rad poreznih uprava na povećanju porezne discipline kompanija”, zaključio je Muhović.

Ekonomistica Svetlana Cenić za Klix.ba kaže kako su normalne zemlje i odgovorne vlasti već duboko u pripremama ili su već na snazi interventne mjere za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa, a državne institucije BiH nemaju usvojen budžet, niti je na Vijeću ministara usvojena odluka o privremenom finansiranju za naredni kvartal.

Svetlana Cenić              Svetlana Cenić

“Podsećanja radi, puni naziv je Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, što znači da neusvajanje budžeta ili odluke o privremenom finansiranju, koči i otplatu međunarodnih obaveza, dok blokada institucija znači da BiH ne može ni da se zaduži. Da ne govorimo o nekim daljnjim projektima”, navodi ona.

Epidemija ovog virusa djeluje i na agregatnu ponudu i na agregatnu potražnju, dodaje, pa je kontrakcija privrede tim veća.

“Za BiH je u ovom momentu prioritet da se otkoči funkcionisanje državnih institucija, usvoji bužet kako ne bi došlo do daljeg pada agregatne potražnje i samim tim agregatne ponude, a zatim razmotriti prolongiranje uplata PDV-a za privredu do normalizacije stanja, što implicira i razgovor sa inostranim kreditorima za prolongiranje otplate inostranih kredita. S obzirom na to da su direktni porezi, parafiskalni nameti i doprinosi u domenu entiteta, treba odmah pristupiti njihovoj reformi, a svaki izvoz i investiciju dodatno stimulisati. To su samo prvi neophodni koraci”, smatra Cenić.

Komercijalne banke bi, takođee, trebalo da se uključe u razgovor kako bi se razmotrilo olakšanje pri otplati kredita da se predupredi dalji pad kupovne moći, odnosno agregatne potražnje, dodaje ona. Padom kupovne moći i daljom kontrakcijom privrede, i banke će biti ugrožene.

“Politička stabilnost u ovakvim uslovima je nužnost! Oslabljeni već dugo političkom neizvjesnošću, krizama i blokadama, privreda i stanovništvo ne mogu izdržati i dodatne posljedice epidemije i utjecaja globalnih ekonomskih kretanja na kvalitet života ovako male, podijeljene i slabe zemlje. Politička stabilnost i dogovor će biti jasan znak da je političkim partijama zaista i stalo do naroda u koji se kunu”, zaključila je.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da se u ovom trenutku najveći efekat koronavirusa, u ekonomskom smislu, odnosi na blokadu globalnih lanaca snadbijevanja.

Svakako, tu je opšti pad potrošnje, optimizma na tržištu, putovanja i generalno ekonomskih aktivnosti – što upućuje na scenarij recesije.

Admir Čavalić

Admir Čavalić

“Sve navedeno ima utjecaj na malu, otvorenu ekonomiju poput naše. Prije svega, u ovom trenutku značajan broj domaćih kompanija je potpuno blokiran, ili je u djelimičnoj blokadi plasmana, shodno nedostatku inputa iz Kine i Italije, prvenstveno. Ovo može biti privremeno, ili će se, u slučaju recesije, teret prebaciti na izvoznike koji ovise od inostranstva – konkretno stanju u zemljama EU. Ono što je sada već izvjesno je da Bosna i Hercegovina neće ostvariti planirane stope ekonomskog rasta, što podrazumijeva pad ostalih makro indikatora”, kaže on.

Dodaje da je zbog toga sada već pravi trenutak da se spušta fiskalno opterećenje na rad, a kako bi se stimulisali poslodavci da održe postojeću zaposlenost i kroz povećanje nadnica kompenziraju pad potrošnje.

“Na kraju, bitno je navesti da će se smanjiti planirani intenzitet velikih javnih investicija za ovu godinu, što je još jedan u nizu bitnih faktora koji nas vode ka recesiji. Ono što je problematično kada govorimo o naglom padu ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini je što se, za razliku od ostalih zemalja, dosta sporije oporavljamo i vraćamo raniji kontinuitet skromnog rasta”, zaključio je Čavalić. Klix.ba

adis muhović Admir Čavalić bih ekonomija Faruk Hadžić korona virus scjetlana cenić
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakDefinisati način otkupa domaće proizvodnje
Sljedeći članak I Emirati najavili veću proizvodnju nafte

Povezani članci

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Isplata penzija u Republici Srpskoj u ponedjeljak

ZANIMLJIVOSTI 02 minute čitanja

Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

4. Decembra 2025. — 16:2402 minute čitanja

Kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs

Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

4. Decembra 2025. — 15:28

IDDEEA nema novca da plati dobavljače za pasoše i tablice

4. Decembra 2025. — 14:43

Ministarstvo razbacuje milione na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj

4. Decembra 2025. — 09:02

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.