SARAJEVO, Većina ekonomija zemalja našeg regiona protekle godine zabilježile su rast, ali zabrinjavaju trendovi raseljavanja radno sposobnog stanovništva prema razvijenim zemljama Zapada, robavanje neriješenim pitanjima iz prošlosti i nepoštavanje CEFTA sporazuma o trgovini.
Ipak, kao najveći ekonomski izazov u 2019. godini, koji bi sa “malim zakašnjem” mogao pogoditi i sve zemlje Balkana, je mogući rast kamatnih stopa, kao posljedica politike rasta kamata u SAD-u, najrazvijenije svjetske ekonomije.
To u razgovoru za podgoričke “Vijesti” kažu ekonomski stručnjaci iz nekoliko zemalja regiona.
“Ako se SAD zakašlje, bojim se da će ovdje u regionu doći do upale pluća. Rast kamatnih stopa u SAD-u mogao bi biti veliki izazov za sve regionalne ekonomije u 2019. godini” ocijenio je za “Vijesti” Splićanin Miroslav Jeličić, poznati regionalni investitor na berzama, koji više od deceniju ulaže novac i u Crnu Goru.
Prema njegovim riječima, “ključ problema” mogao bi biti nastavak procesa privatizacije. “Bolje je ikakva privatizacija, nego nikakva, jer se država pokazala kao najgori vlasnik”, dodao je Jeličić.
Najveći ekonomski rast BDP-a u 2018. zabilježili su Slovenija i Crna Gora sa oko 4,5 odsto. Zahvaljujući izuzetnim rezultatima u poljoprivredi u Srbiji je rast BDP-a lani iznosio oko 4,3 odsto. Prošlogodišnji rast BDP u Hrvatskoj je iznosio oko 2,4 odsto.
Bivši guverner Centralne banke BiH i dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a danas ambasador BIH u Austiji Kemal Kozarić kaže za “Vijesti” da je rast BDP-a u BIH lani bio oko 3,2 odsto, a stopa nezaposlenosti je pala sa 27 na 20 odsto.
“Stopa nezaposlenosti je manja, ali ne zato što su otvorena radna mjesta, već što, nažalost, sve mladi ljudi odlaze u poznatije zemlje EU”, naveo je Kozarić.
Kozarić je istakao da se mi u regionu “moramo boriti da zadržimo te mlade i sposobne ljude u svojim zemljama jer ako ovaj region ima potencijal, on se nalazi sigurno u tom mladom svijetu”.
“Među mladim ljudima, nažalost, 50 odsto je nezaposlenih što ih naravno motiviše da odlaze odavde. Zbog toga je u vezi sa ovim pitanjem Hrvatska još u većem problemu, jer mladim ljudima za odlazak iz zemlje (u druge zemlje EU) ne trebaju posebni uslovi. Zbog svega toga imaju oni značajan odliv mladih ljudi i mozgova”, dodao je Kozarić.
Prema zvaničnim podacima Zavoda za zapošljavanje Hrvatske stopa nezaposlenosti u novembru 2018. godine iznosila je 10,9 odsto.
Procjene su, međutim, da su iz Hrvatske u potrazi za boljim poslom od 1. jula 2013.godine, kada je ta zemlja postala članica EU, do danas iselilo više od 200 hiljada ljudi, maham radno sposobnih koji su već imali posao u toj zemlji.
Pouzdanih podataka od odlivu mozgova iz Crne Gore nema, ali je javna tajna da je upravo tokom prošle godine značajan broj ljekara napustio državnu službu u potrazi za boljim poslom u nekoj od razvijenih zemalja.
Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore stopa nezaposlenosti je prošle godine smanjena sa 22,13 odsto na 17,87 odsto, ali nema zvaničnih podataka koliko je na tu računicu uticala promjena metodologije u zvaničnoj evidenciji nezaposlenih.
Politička stabilnost je posebno važna, da region ostane miran, napominje Kozarić, jer “cijeli region ima potencijal”.
“Ali jednostavno, neka neriješena pitanja iz prošlosti ga pritiskaju i nikako da izađemo na zelenu granu. BIH se nalazi između EU i ostalog dijela regiona. Neke stvari koje se dešavaju u Srbiji ili u Hrvatskoj imaju direktan uticaj na BIH, a čini mi se da, među susjedima, najmanje problema imamo sa Crnom Gorom”, kazao je Kozarić.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić kazao je “Vijestima” da su zemlje Istočne, Centralne i Jugoistočne Evope sad u nekoj vrsti ekspanzije i generalno se može reći da su okolnosti za razvoj ovog dijela Evrope relativno povoljne.
“Bilježi se u prosjeku rast veći od četiri odsto, što govori o napretku privrede. Drugi indikator je manja stopa nezaposlenosti, mada je nažalost na to uticalo iseljavanje u zapadnoevropske zemlje”, naveo je Arsić.
Glavni problem u regionu trenutno je zaustavljanje trgovine od strane vlasti Kosova za proizvode iz Srbije neobično visokom carinom, što su, prema informacijama “Vijesti”, iskoristili vješti trgovci i privilegovani šverceri Crne Gore i Kosova. Indikator.ba