BANJALUKA, Radnici koji su se nakon otkaza kod poslodavaca u Sloveniji vratili u BiH, mogu ostvariti svoje pravo na nadoknadu kod slovenačkog Zavoda za zapošljavanje, ukoliko diplomatsko-konzularnim predstavništvima podnesu zahtjev za privremeni boravak, predviđeno je izmjenama Sporazuma o socijalnom osiguranju između BiH i Slovenije.
Generalni sekretar Saveza slobodnih sindikata Slovenije Milan Utroša rekao je da problem predstavlja činjenica što je veliki broj radnika iz BiH nakon gubitka posla napustio Sloveniju u kojoj mogu ostvariti pravo na nadoknadu, tako da je slovenački sindikat izgubio podatke o njihovom sadašnjem boravištu, zbog čega nisu mogli biti obaviješteni o svom pravu.
“Prema našim podacima, bilo je ukupno 1 273 radnika koji imaju ta prava, a nisu ih koristili, jer su napustili Sloveniju, a samo 93 ih je iskoristilo. Zbog toga i putem medija pokušavamo da ih informišemo o tome”, rekao je Utroša.
On je nakon sastanka sa predstavnicima Saveza sindikata RS u Banjaluci rekao da su do izmjena Sporazuma, koje su stupile na snagu 2. septembra, radnici iz BiH bili diskriminisani, jer nisu imali pravo na nadoknadu nakon gubitka posla, zbog čega je slovenački sindikat izvršio veliki pritisak na vladu za njegovim izmjenama.
Prema njegovim riječima, radnici sa privremenim prebivalištem u Sloveniji imali su rok do 3. oktobra da se jave slovenačkom zavodu za zapošljavanje, dok se na radnike koji su otišli ovaj rok ne primjenjuje.
On je dodao da ovi radnici pravo na naknadu za nezaposlenost u Sloveniji ostvaruju u trajanju od tri do 25 mjeseci, za šta je iz slovenačkog budžeta potrebno oko osam miliona evra.
Viši savjetnik za socijalno područje, zapošljavanje i migraciju u Savezu slobodnih sindikata Slovenije Goran Lukić rekao je da radnici koji su napustili Sloveniju hitno trebaju da se obrate diplomatsko-konzularnim predstavništvima ove zemlje u BiH sa zahtjevom za privremenim prebivalištem u Sloveniji zbog radne naknade, nakon čega imaju rok od 30 dana za ostvarivanje prava pred slovenačkim zavodom za zapošljavanje.
Prema njegovim riječima, pravo na naknadu odnosiće se na period od 2008. godine, kada je Sporazum o socijalnom osiguranju dvije zemlje stupio na snagu.
On je naglasio da su ovi radnici formalno imali pravo na naknadu, ali im je Zavod za zapošljavanje odgovarao da zbog Sporazuma to pravo miruje, zbog čega je Savez slobodnih sindikata Slovenije to pitanje urgentno postavio pred vladu.
“Dugovanja prema ovim radnicima iz slovenačkog budžeta su više od četiri miliona evra, 2008. godine više od 3000 radnika je iz Slovenije otišlo nazad za BiH, a 2009. više od 6 000 i za veliki broj njih Sporazum je primijenjen prekasno”, rekao je Lukić.
On je iznio podatak da je u Sloveniji objavljena crna lista poslodavaca, prema kojoj je za njih 600 donesena zabrana zapošljavanja stranih radnika, zbog kršenja radničkih prava, koja treba da djeluje preventivno na radnike imigrante.