BEOGRAD, Oko 30.000 porodica koje otplaćuju stambeni kredit u Srbiji, odahnulo je poslije odluke centralne banke Švajcarske da fiksira kurs svoje valute u odnosu na evro. Rate su im u startu smanjene za oko deset odsto, ali bi mogle da budu i niže, ukoliko bi banke bile voljne da smanje svoje marže na ove zajmove. Za sada, bar prema prvim reakcijama, nema izgleda da bi to moglo da se dogodi u skorijoj budućnosti, ali su spremne da o tome razmišljaju.
Kada su prije četiri godine kod nas odobreni stambeni krediti u švajcarskim francima, kamate su bile znatno povoljnije od onih koje su se primjenjivale na ove pozajmice vezane za evro i iznosile su od 3,90 do 4,20 odsto godišnje. Neke banke su, da bi privukle klijente, nudile i gotovo upola manje kamate. Sa izbijanjem svjetske finansijske krize, ovi zajmovi su poskupjeli, odnosno, centralna banka Švajcarske je podigla svoju kamatu, a poslovne banke maržu. U posljednje dvije godine polako spuštaju kamate, ali iako je libor – švajcarska kamatna stopa od koje zavisi iznos cijene stambenog kredita – pao na 0,005 odsto, marže su i dalje visoke, i iznose od 3,80 do 6,20 odsto.
– Kamatne stope za već odobrene kredite u švajcarcima nisu rasle u protekle tri godine, već su, naprotiv, uglavnom stagnirale ili padale u toku otplate kredita, što je bilo uslovljeno smanjenjem vrijednosti libora – kaže Nenad Lučić, ekspert za razvoj proizvoda Folks banke. – U zavisnosti od toga u kom periodu su odobravani zajmovi i kolika je bila ugovorena kamatna stopa, odnosno njen fiksni dio, raspon kamata se sada kreće od četiri do šest odsto na godišnjem nivou.
Prema riječima Lučića, stabilizacija kursa odnosno očekivano postepeno slabljenje švajcarskog franka imaće za posljedicu smanjenje iznosa mjesečnih rata za kredite u ovoj valuti, ali je još rano govoriti o eventualnim smanjenjima marži u ovom trenutku. – To bi bilo veoma neracionalno i neopravdano imajući u vidu još prisutne rizike – smatra Lučić. – Ono što ohrabruje je jasna odluka Švajcarske i drugih centralnih banaka u cilju stabilizacije prilika, što je i potvrđeno konkretnom mjerom fiksiranja kursa.
Kurs
Građanima koji koriste stambene kredite u švajcarskim francima, rate su za posljednje četiri godine gotovo duplirane. Tako neko ko je imao na početku otplate mjesečnu obavezu od 21.000 dinara, sada mora da vraća 36.000 dinara. Problem je nastao kada je švajcarski franak naglo počeo da raste. Prije mjesec dana dostigao je i 100 dinara, odnosno izjednačio se sa evrom. Da podsjetimo, „švajcarac“ je 2008. godine vrijedio 48 dinara, a u srijedu, poslije devalvacije, 84,80 dinara. Novosti

