BEOGRAD, Srbija neće biti zemlja koja će izbjeći talas uticaja eventualne nove svjetske ekonomske krize. Ako do njega dođe u drugim zemljama, nesporno će doći i kod nas – kaže za ”Novosti” guverner Narodne banke Srbije dr Dejan Šoškić. – Važno je imati u vidu da su efekti tog uticaja uglavnom predvidivi, da možemo da procjenimo šta će se desiti, tako da na vrijeme pripremimo i odgovarajuće mjere.
* Vlada više ne subvencioniše kredite za likvidnost privrede, a uskoro će prestati i sa investicionim kreditima. Ima li šanse da NBS uradi nešto što će pomoći privredi?
Posebno pitanje kojim je Narodna banka počela da se bavi je unapređenje sistema uspostavljanja založnog prava u postupku kreditiranja sa ciljem da se podigne efikasnost i smanje troškovi hipotekarnog kreditiranja u zemlji i to, kako prema građanima, tako i prema privredi. Vjerujemo da u tom domenu postoji prostor za unapređenje sistema i potencijalno smanjivanje kamatnih stopa. Uz to, sve mjere koje sprovodi NBS, a koje su usmjerene na održavanje i podizanje sigurnosti bankarskog sistema, za svoju posljedicu imaju stvaranje uslova za smanjivanje kamatnih stopa.
* Očekivalo se da IO NBS, u četvrtak, dodatno umanji referentnu kamatnu stopu i time učini kredite u dinarima atraktivnijim. To se, ipak, nije dogodilo…
– Dok inflaciju ne vratimo na inflacioni cilj, relaksacija referentne kamatne stope mora da bude postepena i oprezna. Podsjetiću da je NBS već u dva navrata posljednjih mjeseci smanjila referentnu kamatnu stopu.
* Da li je moguće smanjiti ili, čak, ukinuti obaveznu rezervu banaka, što je jedan od prijedloga Vlade?
– Više obavezne rezerve odnose se samo na izvore finansiranja koji su u formi kredita u stranoj valuti, i posebno na kratak rok. Vjerujemo da je to i opravdano, jer takvi izvori finansiranja unose valutni rizik u domaći finansijski sistem i povećavaju osjetljivost domaćih banaka na povlačenje kratkoročnih izvora finansiranja njihovog poslovanja. I jedno i drugo, ne smijemo zaboraviti, smanjuje otpornost domaćeg finansijskog sistema na nestabilnosti koje mogu doći sa međunarodnih tržišta.
* Šta je sve moguće uraditi kako bi se ovdašnji bankarski sistem zaštitio?
– Domaće banke nisu filijale stranih banaka, već posebna pravna lica registrovana u našoj zemlji. Tri parametra su posebno važna kada govorimo o stabilnosti banaka: likvidnost, solventnost i rezervacije za moguće gubitke. Srpske banke imaju visoku likvidnost, znatno viši nivo kapitalizacije od međunarodnih standarda. Podsjetiću, u Srbiji je ona preko 20 odsto, a međunarodni standardi su osam odsto. Otuda možemo reći da je domaći bankarski sistem stabilan.
* Mislite li da je potrebno opet napraviti čvrst dogovor sa bankama koji bi podrazumijevao neki nivo garancija da one neće iznositi novac iz Srbije?
– Posebno je pitanje da li je u slučaju nove međunarodne finansijske krize potreban novi aranžman, poput bečkog dogovora iz 2009. godine. Mislim da bi takav novi dogovor ponovo bio moguć u slučaju potrebe, ali vjerujem da je za takvim potencijalni dogovorom danas potreba manja, jer je i procenat kratkoročnih inostranih izvora finansiranja domaćih banaka manji nego prije tri godine.
* Može li Srbija uraditi ono što ovih dana pripremaju Hrvatska ili Mađarska, kako bi pomogla građanima koji imaju stambene kredite u švajcarskim francima?
– Preuzete kreditne obaveze se moraju vraćati i kod nas i u drugim zemljama. Ono što su neke od zemalja u našem susjedstvu pokušale da učine je da se planovi otplate dizajniraju na način da u jednom periodu mjesečne rate budu fiksne ili da se fiksira obračunski kurs prema evru, ali da se kumulirane kursne razlike u tom periodu vrate naknadno. Takvi aranžmani kod nas su mogući i Narodna banka je i do sada podsticala dogovaranje između banaka i građana radi postizanja modaliteta otplate kredita koji će omogućiti redovnost u izmirivanju obaveza po osnovu odobrenih kredita.
* Kako je to moguće, konkretno, uraditi?
– To je moguće postići produžavanjem rokova dospijeća kredita, smanjivanjem kamatnih stopa i redefinisanjem planova otplate. Ohrabrujuće je što sve veći broj banaka klijentima nudi restrukturiranje duga bez dodatnih troškova.
* Ima li odgovornosti NBS u ovom problemu?
– Narodna banka jeste zabranila odobravanje kredita u bilo kojoj drugoj valuti sem evra, ali tek u maju ove godine. Vjerujem da je za takvu odluku bilo prostora i ranije, ali razumijem i načelno opredjeljenje banke da se izbjegavaju administrativne mjere zabrane. Mogla se, doduše, uvesti i dozirana destimulativna regulativa za odobravanje ovakvih kredita, ali niko, pa ni NBS, nije mogao da predvidi razmjere apresijacije švajcarskog franka. Mi jesmo upozoravali na rizike, ali su građani, uprkos tome, samostalno donosili odluke o zaduživanju u švajcarskim francima. Iz toga treba svi da izvučemo određene pouke.
* Dinar ima najčešće dnevne oscilacije od 0,5 do čak dva odsto. Šta je to što, u posljednje vrijeme, izaziva takva pomjeranja?
– Naše međubankarsko devizno tržište je slobodno i relativno likvidno. Nešto veća dnevna nestabilnost deviznog kursa se ponekad dešava zbog emitovanih državnih zapisa u dinarima sa valutnom klauzulom, velikih naloga za kupovinu ili prodaju deviza uslovljenih finansijskim transakcijama velikih preduzeća ili ulaskom ili povlačenjem kratkoročnog špekulativnog kapitala.
* Centralnoj banci se zamjera što intervencijama na deviznom tržištu ne suzbije te oscilacije…
– Narodna banka Srbije povremeno interveniše na ovom tržištu radi sprečavanja prekomjernih dnevnih oscilacija ili podsticanja likvidnosti. Naš cilj je da se što rjeđe javljamo na tom tržištu sa svojim intervencijama i da se racionalno i odgovorno odnosimo prema deviznim rezervama zemlje. Ne smatramo da je opravdano trošenje deviznih rezervi na intervencije, ako očekujemo brzo ponovno uspostavljanje ravnoteže i redovnosti tržišta, što se do sada uvijek i dešavalo.
Država da vrati dugove
* Šta je rješenje za nelikvidnost privrede i umrežene dugove od kojih su oni koje je prema firmama napravila država preko milijardu evra?
– Država na svim nivoima mora da teži da izmiri svoje obaveze prema privredi u što kraćem roku. Dalje, sudski sistem u domenu privrednih sporova mora da bude znatno brži i efektivniji. Ne treba bježati ni od zakonskih rješenja kojima bi se ograničilo odlaganje plaćanja u privredi.
Nema rizika od bankrota banaka
* Da li je, prema važećim propisima, moguće da, recimo, neka banka matica koja ima problem povuče sva sredstva iz svoje banke u Srbiji i šta bi se tada desilo sa klijentima?
– Realno, moguće je samo da se kratkoročni krediti domaćoj banci ne obnavljaju, a takvi krediti su u strukturi finansiranja domaćih banaka danas znatno manji nego što su bili. Otuda su navodni rizici bitnog povlačenja sredstava iz domaćih banaka u ovom trenutku prenaglašeni. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
