BEOGRAD, Iako je za prva četiri mjeseca u Srbiji rast cijena bio 6,7 odsto, ohrabrujuće djeluje što, prema zvaničnoj statistici, na to nije uticalo poskupljenje prehrambenih proizvoda, već usluga, čije su cijene uglavnom pod kontrolom države. Ako se tako nastavi, veliki su izgledi da godinu završimo sa inflacijom koja je jednocifrena – kaže za ”Novosti” prof. Jurij Bajec, savjetnik premijera Srbije Mirka Cvetkovića.
* Mislite li da država u ovoj godini više neće dozvoliti poskupljenja proizvoda i usluga pod njenom kontrolom?
– U prethodnom periodu najveći rast zabilježen je kod komunalnih usluga, prije svega grijanja, ali i struje. Vlada će ozbiljno analizirati da li može doći do bilo kakvih novih promjena cijena roba i usluga pod njenom kontrolom.
* Iz ”Srbijagasa” ipak insistiraju da im Vlada odobri povećanje cijena…
– Još uvijek, koliko znam, ne postoji precizna analiza koja bi ukazala treba li i u kom procentu dozvoliti skorije poskupljenje gasa. Ali, i ako Vlada podrži zahtjev ”Srbijagasa” u nekom procentu, to neće značajnije uticati na rast inflacije.
* Vjerujete li da je inflatorni pritisak, poslije godinu dana, konačno smanjen?
– Mnoge je iznenadila činjenica da je u aprilu došlo do stagnacije kada su u pitanju cijene prehrambenih proizvoda, koje su, u najvećoj mjeri, činile inflatorni pritisak tako snažnim u prethodnih skoro godinu dana. Zasad niko ne može da tvrdi da li će, što se ranijih godina dešavalo, tokom ljetnjih mjeseci doći do stagnacije, pa čak i pada cijena prehrambenih proizvoda, ili će se desiti ono što nam se dogodilo prošle godine, kada je došlo do njihovog gotovo dramatičnog rasta.
* Vlada je najavljivala brojne mjere koje bi trebalo da dovedu do stabilizacije cijena i rasta privrede. Prošle nedjelje ste dobili tek jednu od njih – privremeno smanjenje poreza na zarade novozaposlenih…
– Riječ je o mjeri koja je više proba, kako bi se vidjelo može li se na taj način pokrenuti proces prelaska bar jednog dijela onih koji danas rade u sivoj zoni u legalne tokove. Država, u ovom slučaju, radi po sistemu štapa i šargarepe. S jedne strane imate nešto što motiviše poslodavce u sivoj zoni da prijave svoje radnike, a, s druge strane, najavljuje se strože sankcionisanje nelegalnih privrednih aktivnosti. Ova mjera je privremenog karaktera i bilo bi dobro da bar djelimično uspije. Ali, dugoročno, pristup u kome se ide na širi obuhvat poreskih obveznika, uz nisku poresku stopu, u većini slučajeva nije donijela dobar rezultat.
* Stalno se najavljuju neke privremene mjere. Mogu li one da zamjene nešto što podrazumjeva primjenu privredne strategije u kojoj postoje i dugoročne, ciljane mjere?
– Vlada mora da donosi bilo kakve, pa i kratkoročne antikrizne mjere koje će, u ovom momentu, vršiti ulogu nekog mobilizatora. Ali, za ozbiljnije ekonomske pomake moramo primjeniti dugoročne mjere koje će doprinijeti rastu privredne aktivnosti. Neophodan nam je godišnji rast BDP od bar četiri odsto da bi se stvari pomjerile s mjesta.
Vlada inicira bolje ponude
* Stiče se utisak da Vlada za svaku mjeru traži angažovanje banaka, a ove, opet, ustupke u poslovanju od NBS. Pri tom, mjere se uglavnom svode na ponudu novih zaduživanja…
– Nisu sve mjere Vlade vezane za aktivnost poslovnih banaka. Ali, za određene pakete olakšanog položaja građana, privrede ili poljoprivrede, Vlada je, zapravo, inicijator bolje ponude, a ne aktivni učesnik u tom procesu. Čini se da su ti paketi od koristi svima. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba