BEOGRAD, Na legalizaciju bespravno sazidanih objekata, prema najavama nadležnih, može da računa većina od ukupno 780.000 vlasnika, koji su u propisanom roku podnijeli prijavu. U Ministarstvu za prostorno planiranje kažu da će zahvaljujući izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji, koje bi parlament trebalo da usvoji do sredine marta, legalizacija biti okončana u narednih godinu i po dana. Međutim, koliko objekata neće dobiti papire, koliko je već spremno za rušenje i koliko je tačno divljih građevina za koje nije ni podnijet zahtjev za legalizaciju, u Ministarstvu ne mogu ni da procijene. Ta zdanja, čiji se broj ne zna, čeka ista sudbina – rušenje.
– Rušenje je isključivo nadležnost lokalnih samouprava, odnosno njihovih građevinskih inspekcija – kaže Aleksandra Damnjanović Petrović, pomoćnik ministra za prostorno planiranje. – Kao Ministarstvo nemamo ovlašćenja ni po ranijem, a ni po sada važećem zakonu, već je isključivo građevinska inspekcija bila dužna da uklanja te objekte.
Po Zakonu o planiranju mnogi su podnijeli zahtjev za legalizaciju i mnogi su to pravo iskoristili.
– Sve do okončanja postupka nema ni govora o rušenju bespravno izgrađenih objekata za koje je podnijet zahtjev za legalizaciju – ističe naša sagovornica. – Nelegalni objekti mogu da se privremeno priključe na komunalnu infrastrukturu. Ali, ukoliko im zahtjev za legalizaciju bude odbijen odnosno kada postupak bude okončan pravosnažnim rješenjem građevinski inspektor je dužan da odmah čim dobije to rješenje ili obavještenje naloži javno komunalnom preduzeću da taj objekat isključi sa mreže.
Za neuklanjanje objekata za koje su izdata rješenja o rušenju prije više od jedne decenije najmanje su krivi građevinski inspektori. Naime, troškove rušenja snosi vlasnik objekata, koji je i užan da postupi po rješenju koje mu izda inspektor. Ali, gotovo da nije bilo vlasnika koji je sam uklanjao svoj objekat. To je u većini slučajeva morala da radi opština – sprovede i plati rušenje.
Zahtjevi za legalizaciju
Pozitivan ishod zahtjeva za legalizaciju ne mogu da očekuju vlasnici koji su svoja bespravna zdanja sazidali na infrastrukturnim koridorima. Takođe, papire neće dobiti ni građevine sazidane od loših materijala, i na terenima koji nisu bezbjedni za stanovanje, poput klizišta. Novosti