BEOGRAD, Najavljena skora prodaja polovine Maksija belgijskom Delezu, odnosno „jednoj evropskoj kompaniji“, građanima Srbije neće donijeti ništa novo, tvrde ekonomisti.
Oni objašnjavaju da marže neće biti niže, a samim tim ni cijene proizvoda neće padati.
To da vlasnik Delte Miroslav Mišković gubi moć jer je prinuđen da se odriče dijela kapitala sasvim je očigledno, smatraju oni, ali ulazak stranaca u maloprodajni lanac neće dotaći prosječnog potrošača.
Jedini koji bi u cijeloj situaciji, ali samo možda, mogli da profitiraju jesu Maksijevi dobavljači koji bi na kartu fer partnera iz inostranstva mogli da dobiju bolje uslove za saradnju – kraće rokove plaćanja i novac na koji su od Delte morali da čekaju mjesecima.
S druge strane, ukoliko ne bude ni promjene politike prema dobavljačima, Mišković ne bi izgubio ni dio moći koju ima u srpskoj privredi kontrolišući plaćanja velikom broju dobavljača. Ekonomisti zato tvrde da bi značajnu ulogu mogla da odigra i država koja ne bi dozvolila strancima da rade šta hoće kao što je to dozvoljavala domaćim vlasnicima krupnog kapitala.
Dragovan Milićević, saradnik portala ekonomija.org kaže da se prodaja polovine Maksija inostranom partneru neće odraziti na tržište i da cijene proizvoda zbog toga neće biti niže.
“Ne očekujem da se u dogledno vrijeme išta promjeni na tržištu, ni u poslovnoj politici Maksija, bar dok se ne proda većinski dio. Niko neće da se odrekne profita ako ga već ima, neće to svakako učiniti u korist potrošača”, ističe Milićević. On podsjeća da Delta samo sa Maksijem na srpskom tržištu već ima oko 39 odsto udjela, a da je sa Pekabetom i C marketom taj procenat znatno veći.
Prodaja dijela Maksija neće se odraziti na smanjenje marži, tvrdi Milićević, ali možda hoće na politiku koju ovaj trgovinski lanac ima prema dobavljačima.
“Možda se tu nešto promjeni, ali taj odnos koji veliki lanci imaju sa dobavljačima je poseban jer za dobavljače nema gore kazne od rata sa, na primjer, Deltom. Ako niste u Merkatoru ili Maksiju, kao da vas nema”, napominje on.
Delta, odnosno njen vlasnik Miroslav Mišković, prodajom neće izgubiti moć koju ima kada je u pitanju kontrola plaćanja dobavljačima jer ostaje vlasnik 50 odsto Maksija, a Milićević napominje da će sve zavisiti od politike koja će se ubuduće voditi i toga ko će u ovom partnerskom odnosu imati „zlatni glas“.
“Sve zavisi od strategije i toga ko će u toj podjeli od 50-50 imati zlatni glas. Očigledno je da će se odluke donositi konsenzusom, ali kako god bude bilo uslovi na tržištu se neće promjeniti”, ističe Milićević, napominjući da je maloprodajno tržište u Srbiji oligopolskog karaktera jer deset kompanija ima 70 odsto udjela dok je situacija sa veleprodajom još dramatičnija.
Samo ta činjenica da se odriče dijela trgovinskog lanca dovoljna je da se kaže da Miroslav Mišković gubi na moći jer u suprotnom to ne bi radio, kaže Danilo Šuković iz Savjeta za borbu protiv korupcije. Za potrošače i tržište to opet neće da znači mnogo jer će, prema njegovim riječima, najviše zavisiti od toga da li će kupovinom Maksija biti nešto promjenjeno u samoj strukturi kompanije.
Dolaskom inostranih partnera nešto bi moglo da se promjeni na polju odnosa trgovina sa dobavljačima jer ni u tom slučaju, tvrdi Šuković, sprega između države i firmi neće biti tako jaka kao dosad. „Vjerujem da onda neće moći da se dešava da rokovi za otplatu budu i do pola godine“, naglašava naš sagovonrik.
I Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište tvrdi da prodaja Maksija neće uopšte promjeniti situaciju na tržištu.
“Ništa se neće promjeniti jer nijedan monoplista ne koriguje svoju politiku. Ono što može da se desi jeste da će država ulaskom stranog kapitala možda manje tolerisati neke stvari, a jedino rješenje da se nešto učini jeste upravo uvođenje što više igrača na tržište”, kaže Stevanović.
Situacija sa dobavljačima bi možda mogla da bude drugačija jer su pogotovo mali i srednji proizvođači, napominje Stevanović, na rubu egzistencije, a svjež kapital bi eventualno mogao da vrati bespovratno kreditiranje dobavljača. „To bi mogao da bude jedini pozitivan efekat cijele ove priče“, kaže Stevanović.
Korekcija cijena zasad neće biti moguća, niti bi trebalo da je bude jer su cijene u prodajnim objektima Delte, prije svega u Tempu već ispod prosjeka CEFTA, kaže konsultant Branko Pavlović.
„Da sam ja država, uradio bih istraživanje prosječnih cijena na tržištu CEFTA i uradio korekcije za one prozivode za koje cijene u Srbiji odskaču od tog prosjeka. Tu bih intervenisao, ali mislim da za to nema prostora jer su cijene u Tempu već ispod ovog prosjeka“, ističe Pavlović. Što se tiče dobavljača, Pavlović smatra da će svi oni mali i oni koji su trenutno najnezadovoljniji biti „zbrisani sa tržišta“ jer multinacionalne kompanije kada dolaze na neko tržište vode sa sobom i svoje dobavljače.
Biće prostora za konkurenciju
“Sve dok se ne pojave neki strani trgovinski lanci neće se ništa bitnije promjeniti. Svako će da koristi ono što može. Bitna stvar bi mogla da bude ta da strani vlasnici vjerovatno neće imati toliko moći kao dosadašnji vlasnici, što znači da će biti prostora za veću konkurenciju”, napominje Danilo Šuković.
Lakši ulazak u Hrvatsku
Dolazak stranaca tako neće donijeti mnogo potrošačima ovde, ali će Maksiju omogućiti brzo širenje mreže i ulazak na hrvatsko tržište. „Baš da vidim ko će moći ozbiljnoj stranoj kompaniji da kaže ne možete da radite kod nas. Uostalom širenje mreže po zemljama regiona, a Maksi već ima razvijenu strategiju posredno bi doveo do konkuretnijih cijena na tržištu“, kaže Pavlović. Danas