Proizvode iz Srpske dodatno kontrolišu

BANJALUKA, Posjedovanje međunarodnih standarda kvaliteta preduzećima iz Republike Srpske ne obezbjeđuje nesmetan izvoz na tržište Evropske unije, jer i uprkos takvim sertifikatima, većina proizvoda prilikom ulaska u druge zemlje prolazi dodatne analize i kontrole.

Proizvođači ističu da je to jasan znak da se izvoznici iz Srpske i dalje ne shvataju ozbiljno u inostranstvu, što ograničava cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda na stranim tržištima, a samim tim utiče i na uspješnost preduzeća.
Direktor prodaje u preduzeću “Vitaminka” Pero Marić kaže da im je posjedovanje međunarodnih standarda kvaliteta HASAP i ISO standarda olakšalo poslove prilikom izvoza i pregovora sa partnerima, ali da su, i pored tih sertifikata, u mnogim slučajevima “Vitaminkini” proizvodi prilikom ulaska u druge zemlje dodatno kontrolisani.
– Očigledno se ne vjeruje sertifikatima koji dolaze iz BiH, tako da krajnja odluka o tome da li će naši proizvodi biti dodatno kontrolisani zavisi od zemlje u koju izvozimo robu – kaže Marić.
Direktor banjalučke “Mljekare” Nebojša Ristić kaže da je neophodno uskladiti mjere, kada se radi o kontroli prilikom izvoza proizvoda iz RS u druge zemlje.
– Nekada te kontrole i analize robe prilikom izvoza mogu da traju i po nekoliko mjeseci. Dok god ugovorom između država ne bude regulisana oblast o standardima kvaliteta, postoji mogućnost da se takve stvari dešavaju – kaže Ristić i dodaje da finansiranje dodatnih analiza prilikom izvoza veoma često snosi sama firma.
Portparol Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević kaže da nepriznavanje sertifikata kvaliteta od strane drugih zemalja predstavlja veliki problem izvoznicima iz RS, te dodaje da je u toku ratifikacija sporazuma između BiH i Srbije kojim je predviđeno da proizvodi koji posjeduju sertifikate kvaliteta ne podliježu dodatnim kontrolama prilikom uvoza i izvoza.
Takvim ugovorima sa drugim zemljama, kako dodaje, olakšala bi se procedura oko izvoza proizvoda iz RS, odnosno standardi kvaliteta koje posjeduju firme iz Srpske bili bi priznati u drugim zemljama.
Kako ističe pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Milan Cvijić, prednost postojanja CE znaka na proizvodu je u tome što je tom proizvodu omogućeno slobodno kretanje na tržištu EU i u nekim drugim zemljama.
– To znači da se proizvod pušta u prodaju ili upotrebu bez dodatnih nacionalnih ispitivanja. Zemlje članice ne mogu na svojoj teritoriji zabraniti, ometati ili ograničavati prodaju proizvoda koji ima CE znak, osim ako odredbe direktive nisu pravilno primijenjene ili postoji određeni rizik koji nije obuhvaćen primijenjenom direktivom – kaže Cvijić, dodajući da je CE znak stavljen na proizvodima 17 preduzeća.
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS u proteklih šest godina, s ciljem uvođenja ISO standarda i CE znaka, u vidu pomoći malim i srednjim preduzećima na osnovu javnih poziva bespovratno je dodijelilo 2,42 miliona maraka, a kroz podršku ovog programa 353 preduzeća su dobila međunarodne sertifikate.
Standardi
Prema podacima Privredne komore RS, 668 preduzeća u Srpskoj posjeduje međunarodne standarde kvaliteta.
– To je znatno više u odnosu na period prije pet godina, kada je u Srpskoj postojalo svega pedesetak preduzeća koja su posjedovala pomenute standarde – kaže Vladimir Blagojević.  Glas Srpske