BEOGRAD, Najnovije odluke o podizanju obavezne rezerve za banke, ali i podizanje refernetne kamatne stope na 12 odsto, neće imati veći efekat u suzbijanju inflacije ili stabilizaciji dinara, što je bio primarni cilj ovih mjera, ali će dovesti do poskupljenja kredita i za privredu i građane, složni su bankari Srbije.
Oni smatraju da Narodna banka Srbije ovim mjerama pokušava da riješi probleme koji nisu primarni uzrok inflacije, jer monetarna politika ne može da utiče na monoplole, cijenu nafte ili hrane. Svi se ipak nadaju da su ove mjere kratkotrajne, kako se ne bi potpuno smanjili izvori kreditiranja.
Veroljub Dugalić, generalni sekratar Udruženja banaka Srbije, kaže da NBS ne može da suzbije istinske faktore inflacije, ali mora da koristi sve istrumenete monetarne politike.
– Na ovaj način NBS pokušava da spriječi veliku količinu dinara na tržištu. Kada je riječ o kreditiranju privrede i građana, mislim da na kraće staze neće doći do manjih sredstava za kreditiranje, odnosno pomjeranja kamatnih stopa naviše. Međutim, ako se ovaj trend nastavi, može doći do značajnih korekcija – kaže za „Blic” Dugalić.
U Banci Inteza ne očekuju dodatne restriktivne mjere u pogledu obavezne rezerve.
– Očekujemo da je ova mjera privremenog karaktera i da će se sa smanjenjem obavezne rezerve nastaviti čim se inflacija dovede u granice ciljane inflacije. Ipak, mijenja se struktura obavezne rezerve, tako što će od banaka biti povučena dinarska sredstva, a oslobođena devizna sredstva. Veća obavezna rezerva u dinarima, u odnosu na prethodnu odluku, usloviće manju ponudu dinarskih kredita, kao i povećanje troškova finansiranja za sve banke – kaže za „Blic” Bojan Lečić, direktor sektora trezora Banke Inteza.
Visoka inflacija u Srbiji rezultat je povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda i cijene energenata, a ne prekomerne tražnje, pa smatramo da povećanje obavezne rezerve možda nije bila prava mjera za obuzdavanje inflacije, kažu u Eurobanci EFG.
– Međutim, ukoliko se inflacija obuzdava samo monetarnom, a ne i fiskalnom politikom, onda se kreatorima ekonomske politike u zemlji ne ostavlja dovoljno instrumenata za reagovanje. Pored toga, Vlada i NBS aktivno rade na projektu dinarizacije, a sa druge strane se uvodi mjera kojom se ograničava dinarska likvidnost banaka, pa se postavlja pitanje odakle da se obezbijedi likvidnost za kreditiranje u dinarima. Svako povećanje i izmjena obavezne rezerve utiču na cijenu izvora, pa bi logičan sljed bio da se poveća cijena kredita. Da li će doći do povećanja cijena kredita, zavisiće, prije svega, od individualne odluke svake banke, konkurencije i od toga da li je banka u mogućnosti da podnese ovako nastali gubitak – kaže Slavica Pavlović, član Izvršnog odbora Eurobank EFG.
Ona kaže da konkretna izmjena obavezne rezerve direktno utiče na cijenu izvora za indeksirane i devizne kredite, jer je povećana stopa i izmjenjena kompozicija izdvajanja za devizne izvore, a na indirektan način i na cijenu dinarskih izvora, jer ograničava dinarsku likvidnost na koju, takođe, utiče porast referentne kamatne stope. Blic
