BANJALUKA, Bosna i Hercegovina će u 2011. godini ostvariti blagi ekonomski oporavak od 0,5 odsto, ali pod pretpostavkom političke stabilnosti i da se vlasti na svim nivoima formiraju do kraja januara, kaže Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH.
“Ako je suditi po statističkim podacima, može se reći da je recesija iza nas, ali projicirani ovogodišnji rast od 0,5 posto ne smije poslati poruku da je zemlja izašla iz problema i krize. Možemo očekivati da bi tek 2012. mogla biti godina značajnijeg ekonomskog oporavka. Naš blagi optimizam temeljili smo vjerujući da će vlast profunkcionisati na početku 2011. godine, a krajnji rok za nas bio bi kraj februara. Nismo očekivali da će biti ovako teško i sporo. Mi kao nezavisna institucija zadužena za monetarnu politiku ne možemo biti ostrvo samo sebi svrha”, ističe Kozarić.
Kakve posljedice može izazvati sporo formiranje vlasti?
KOZARIĆ: Vrijeme nam nije saveznik. Priželjkujemo bolji politički ambijent i stabilnost, koji bi stvorili okruženje da ekonomija bude u prvom planu, a politika u drugom. Nažalost, ne možemo da vidimo takvu situaciju u BiH. Kad govorimo o makroekonomskim pokazateljima, samo direktne strane investicije u ovoj godini pale su za 50 posto i sigurno je da ne možemo pridobiti nove strane investitore ako ne bude jasna situacija za naredni investicioni ciklus. Sve druge reforme koje pretpostavljaju evropski put BiH očekuju poziciju i važne odluke koje ne mogu biti donesene bez uticaja vlasti. Što se tiče monetarne sfere, mi se čvrsto držimo naših pravila da nema kreditiranja države niti komercijalnih banaka. Monetarna stabilnost biće očuvana ali to nije svrha. Očekujemo da i fiskalna strana da svoj doprinos kako bi ekonomska politika imala smisao i vodila ka boljitku.
Kako Centralna banka završava 2010. godinu?
KOZARIĆ: Vrlo uspješno smo završili 2010. godinu. Profit će iznositi 90 miliona KM, što je u ovakvom okruženju značajan rezultat. Od toga oko 55 miliona KM proslijedićemo za budžet državnih institucija BiH.
Da li od novih vlasti očekujete da pristupe izmjenama Zakona o Centralnoj banci BiH kako bi ona imala mogućnost da oslobodi višak sredstava koji bi bio usmjeren za privredu?
KOZARIĆ: Ne očekujem. Mislim da imaju mnogo važnijih i prečih pitanja. Mi smo tu jako osjetljivi, da raspakujemo taj paket, jer tu onda razne ideje dolaze. Model kakav imamo pokazao se najbolji u kriznim vremenima i za ovakva područja koja imaju nestabilno makroekonomsko okruženje. Protiv smo bilo kakvih promjena u monetarnoj politici. Štampanje novca, proizvodnja targetirane inflacije ili primjena modela koji se mogu vidjeti u okruženju ili su viđeni u prošlosti nisu realnost.
Koliko sredstava banke drže u CB BiH iznad obavezne rezerve, jer na jednoj strani imamo hiperlikvidni bankarski sektor, a na drugoj privredu koja vapi za novcem, i koliko oslobađanje sredstava obaveznih rezervi ima efekta?
KOZARIĆ: Banke drže 1,6 milijardi KM iznad obavezne rezerve. Nažalost, to su najvećim dijelom kratkoročna sredstva, do godinu dana. Ona mogu biti korisna za likvidnost korporativnog sektora, ali nisu za investicije. Problem je njihove ročnosti, nemamo dovoljno dugoročnih izvora da bismo imali i dugoročne plasmane. Pozitivno je što u ovoj godini imamo trend nešto jačeg kreditiranja, iako su banke postale restriktivnije u poslovanju. Ukupni kreditni plasmani iznosili su 14,2 milijarde KM, što je povećanje za oko 160 miliona KM u odnosu na kraj 2009. Međutim, sada više nije problem likvidnosti u bankarskom sektoru nego nekvalitetnih kredita koji iznose 9,2 posto. Dakle, svaki deseti kredit problematičan je i ne vraća se uredno.
Može li CB BiH uticati na komercijalne banke da više kredita plasiraju privredi i građanima?
KOZARIĆ: Samo djelovanje komercijalnih banaka postavljeno je na tržišnim osnovama, na bazi ponude i potražnje i zdrave konkurencije. Mi imamo 30 banaka i ne možemo uticati na njihovu aktivnost, jer su to procjene njihovih upravnih odbora i dioničara. Upravljamo onim dijelom sredstava koji se čuva na računima rezervi, a sve ostalo oni sami odlučuju. Podaci govore da ima poboljšanja. Počele su se pojavljivati ponude za kredite, akcije, banke pozivaju klijente na novu aktivnost, što je dobro.
Šta mislite o sve češćim pozivima za ukidanje institucije žiranta?
KOZARIĆ: Nažalost, veliki broj njih ima problem, ali se mora znati da kad žirant uđe u pravnu situaciju ima skoro iste obaveze kao dužnik. Banke treba da iscrpe sve elemente, da probaju naplatiti od glavnog dužnika, pa onda da idu prema žirantima. Ima primjera da prvo idu prema žirantima, a ne prema glavnom dužniku i na taj način vrše pritisak prema glavnom dužniku. Agencije za bankarstvo su dale instrukcije bankama da prvo iscrpe sve mogućnosti kod glavnih dužnika. Mi radimo na inoviranju kreditnog registra, stavićemo ga u realno vrijeme, tako da će onaj ko potpiše ugovor istog momenta biti registrovan u registru. Sada se to radi na kraju mjeseca pa se dešava da neke banke daju kredite, a nemaju pravu informaciju koliko su te osobe zadužene. Ja sam kritikovao i banke za neselektivno povećanja kamatnih stopa, a i sada ih kritikujem kada je u pitanja naplata putem žiranata. Mora se klijent vratiti u fokus, razgovarati sa svakim klijentom i tražiti rješenje, da banka bude servis i da bude uspostavljen partnerski odnos. Neke banke su bile egocentrične, gledale su samo ekonomski rezultat, profit, a klijent je bio u drugom planu. One koje se nisu tako ponašale sad imaju efekte kroz rast štednje, jer klijenti prepoznaju one koji to rade profesionalno.
Spoljni dug
Neki ekonomski analitičari tvrde da BiH neće moći finansirati spoljni dug u 2011. godini koji sve više raste.
KOZARIĆ: Vanjski dug vlade BiH sa septembrom 2010. iznosio je 5,8 milijardi KM, dok je udio duga u BDP-u 21,7 posto, što je manje nego u zemljama okruženja. Ja sam siguran da će BiH biti u stanju da finansira dug jer i po Zakonu o indirektnom oporezivanju i Zakonu o Fiskalnom vijeću vanjski dug je prvi prioritet. Prije svih isplata iz budžeta ide servisiranje vanjskog duga, tako da mogu doći u pitanje plate budžetskih korisnika ili nešto drugo, ali ne i servisiranje duga. Nezavisne novine
