BEOGRAD, Četiri ključne tačke ekonomije, bez kojih u 2011. nema boljitka, su kretanja inflacije i kursa, proizvodnja za izvoz i smanjivanje nezaposlenosti.
U godini za nama standard građana je opao, dinar oslabio, a godinu su obeležila i poskupljenja i nestašice nekih osnovnih životnih namirnica.
Privrednici i ekonomisti očekuju i tešku 2011, dok su političari optimisti.
Srbija u 2011. godinu ulazi sa sljedećim planovima: Inflacija bi trebalo da bude u okvirima 4,5 plus- minus 1,5 odsto. Smanjivaće se spoljnotrgovinski deficit. Plan je i da se privuče oko 4 milijarde evra stranih investicija, a očekivani privredni rast trebao bi da bude do četiri odsto.
Ukoliko ne bude više posla, ako cijene budu nekontrolisano rasle, a dinar slabio, ako ne bude više roba i usluga prodavala svijetu, stav je stručnjaka i privrede, biće teže i gore nego u godini koja je prošla.
“Ono što nas brine najviše je kakva će biti platežna moć prije svega stanovništva, za robu koju mi plasiramo, a onda i platežna moć privrede. Kod planova za 2011. godinu pošli smo od toga da će inflacija biti šest odsto, toliko je bila planirana inflacija za prošlu 2010. godinu, a što se tiče kursa, prosječan kurs sa kojim smo ušli u preračun je 111 dinara za evro”, kaže Jelena Petković iz kompanije “Tigar”.
“Ne mislim da će 2011. uopšte biti lakša nego što je bila 2010. godina. Mislim da će poslovanje u 2011. biti komplikovano i teško, jer su se i rezerve koje smo u nekom ranijem periodu napravile istrošile. Tako da na neki način ulazimo ranjiviji i slabiji, nego što smo to bili u ranijem periodu”, kaže Ratko Kuprešak iz kompanija “Jafa”.
Po konkurentnosti, a to podrazumjeva ukupnu spremnost neke privrede na punu efikasnost, produktivnost i zakone tržišta, Srbija je od 136 zemalja na 96 mjestu, po ocijeni svjetskog ekonomskog foruma.
Takođe, bruto domaći proizvod Srbije, po stanovniku, mjereno kupovnom moći je 37 odsto od prosjeka u Evropskoj uniji. Hrvatski BDP je 65 odsto, crnogorski 41, dok je bugarski 44 odsto od prosjeka u EU.
Bez rasta proizvodnje nema ni smanjenja nezaposlenosti, a upravo to je danas možda najveći problem srpske ekonomije.
“Sve što se u Srbiji bude događalo prelamaće se kroz tržište rada. Najvažniji podatak za Srbiju danas je stopa zaposlenosti. Ako stopa zaposlenosti bude nastavila da pada, kao što pada, Srbiju očekuje užasan period. Imajte u vidu da je u Srbiji broj zaposlenih u posljednje dvije godine opao za 200.000”, kaže Nebojša Katić, finansijski konsultant.
Prvi znaci da se krećemo ka dobrom biće vezani za realizaciju državne kase, poštovanja planirane potrošnje, odnosno uspostavljanja ravnoteže budžeta.
“Način kako će ga prikupiti i kako će ga raspodeliti je zapravo od ključnog značaja i to je recimo prvi zadatak. Drugi zadatak je da ova rasprava koja se vodi o sporom sprovođenju giljotine propisa i bespotrebnih procedura bude ubrzana, jer to je primjedba koja dolazi i od domaćih i od stranih privrednika. Treći zadatak je konkurencija”, navodi Jurij Bajec, ekonomski savjetnik premijera Srbije.
Plan 2020 iza koga je stao predsjednik Srbije, i koji poslije svih javnih sugestija treba da usvoji vlada i koji predviđa otvaranje 400.000 novih radnih mjesta, ostaće na kraju samo spisak lijepih želja ukoliko 2011. godina ekonomski krene naopako.B92