BEOGRAD, Ljetnje rasprodaje su u jeku, i dok istina malobrojni trgovci zadovoljno trljaju ruke, većina njih u buticima i manjim radnjama napravila je znatno manje pazare, nego lani u istom periodu.
Mnogi se sada preračunavaju i zbog prepunih lagera razmišljaju čak da uvedu rasprodaju na rasprodaju, odnosno dodatno sniženje. I poslije obaranja cijena polovinom jula od 30 do 50, snižena roba i dalje je očigledno preskupa za prosječnog srpskog kupca. Tako je sada u pojedinim buticima roba snižena do 70 odsto, kao što je to, recimo, slučaj u “Springfildu”, “Aldu”, “Tajm autu”.
Ženske i muške majice, poslije sniženja u “Springfildu” koštaju po 999 dinara, koliko staju i šortsevi, dok se muške košulje mogu kupiti za 1.700 dinara. Muške pantalone su sa gotovo 5.000 snižene na dvije hiljade.
Prepolovljene su cijene u “Zari”, suknje sada mogu da se kupe već od 1.200 dinara, pantalone od 2.000 dinara, koliko ovdje treba izdvojiti i za baletanke. Novi modeli sandala u “Zari” su sniženi sa 13.500 na oko 6.000 dinara.
Cijene su smanjene osjetno i za sportsku odjeću i obuću. Pojedini modeli patika “najk” sniženi su i za 2.000 dinara, a garderoba te robne marke pojeftinila je od 1.000 do 2.000 dinara.
Opšta besparica je glavni krivac što u Srbiji ne može da zaživi potrošačka groznica, u pravom smislu riječi. Sve veći troškovi za komunalije, hranu i razne druge usluge, ostavljaju malo prostora za kupovinu garderobe i obuće u trendu, pa čak i onda kada je na popustu.
– Majice u trendu kod nas su sada poslije sniženja samo dvije hiljade, ali slabo je interesovanje – žali se prodavačica u jednom beogradskom butiku. – Više se gleda i proba, nego što se pazari roba. Vjerovatno ćemo biti prinuđeni na novi rez cijena.
Ove godine rasprodaje su počele ranije nego inače, jer je, kako kažu, sve veća konkurencija. Dosta robe stiže iz istočnih zemalja, pa se vodi borba za svakog kupca. I mada na prvi pogled izgleda da su radnje prepune, da robe ima na pretek, ipak, prema mišljenju boljih poznavalaca tržišnih prilika, prave robe nema još uvijek dovoljno da bi se napravila zdrava konkurencija.
Oprezni
Kupci su sada oprezniji i ne žele da kupe odjeću u nekom butiku, a da kasnije otkriju da je na tezgama trostruko jeftinija. Zato se prvo obiđe svaki kutak, i uporede cijene i kvalitet, pa tek onda napravi pazar. U poplavi svakojake robe, koja posljednjih 15 godina prelazi granice naše zemlje, izreka da “nismo dovoljno bogati da bi kupovali jeftine stvari” sada dolazi do punog izražaja. Novosti