LJUBLJANA, Tromjesečni rok za rješavanje pitanja Ljubljanske banke, što su ga najavili premijeri Hrvatske i Slovenije vjerojatno je prekratak, ali oni nisu odgovorili na bitno pitanje, a to je ko će stvarno isplatiti depozite hrvatskim štedišama, piše danas slovenačka štampa.
Premijerka Jadranka Kosor i premijer Borut Pahor u subotu su u Bohinju nakon sastanka održanog na temu hrvatskih štediša Ljubljanske banke rekli da su se dogovorili o smjeru rješavanja i da će to učiniti u roku od tri mjeseca, ali nisu iznijeli pojedinosti. U Bohinju nisu otkrili ono što je bitno, a to je ko će štedišama vratiti njihove depozite, piše komentator Boris Jaušovec iz mariborskog dnevnika Večer.
Slovenački stručnjaci koji poznaju tu problematiku upozoravaju da će za kompromisno rješenje tog pitanja pred Bankom za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu biti potrebna godina dana i da je rok od tri mjeseca prekratak.
Ali možda se u tri mjeseca može pregovorima naći rješenje po kojemu bi Slovenija osigurala sredstva za štediše, dok bi konačnu odluku o tome tko je stvarni dužnik prema štedišama dala banka u Baselu koja bi u tom slučaju funkcionisala kao svojevrsna “arbitraža”, nagađa mariborski list.
List dodaje da dramaturški, susreti dvoje premijera podsjećaju na “televizijske sapunice”, kojih je smisao da se u njima ništa definitivno ne zaključi nego uvijek slijedi novi nastavak.
Najkritičnije su ocjene ljubljanskog dnevnog lista Dnevnik čiji komentator Dejan Kovač tvrdi da se radilo o “još jednom potrošenom danu” za obje države i da Kosor i Pahor “politiku pretvaraju u telenovelu” u kojoj se ništa ne događa. Takva medijska prezentacija je neodgovorna, smatra Dnevnik.
Najavljeno je da će se o štedišama i Ljubljanskoj banci ponovo pregovarati u okviru baselske Banke za međunarodna poravnanja (BIS), a pregovori o tome u istoj banci propali su 2002. godine.
“Problem deviznih štediša Ljubljanske banke oduvijek je bio težak. Hrvatski ga političari nisu mogli zanemarivati, a najlakše im ga je bilo svaliti na Sloveniju i tvrditi da ona ne prihvaća nikakav bilateralni dogovor”, ocjenjuje Dnevnik.
List piše da su Pahorove ležerne izjave o tome kako će se problem riješiti “manipulacija” koju bi mogli raskrinkati oni koji tu problematiku dobro poznaju, poput dugogodišnjeg ministra finansija i bivšeg guvernera centralne banke Mitje Gasparija koji je u Pahorovoj vladi ministar za evropske poslove i razvoj ili Franceta Arhara, guvernera slovenačke centralne banke u vrijeme raspada Jugoslavije, kad je problem sa štedišama i nastao, navodi Kovač.
Ljubljansko Delo piše da treba vjerovati izjavama premijera da će naći soluciju u kojoj će se kompromisom pokušati naći rješenje temeljeno na sukcesijskom sporazumu nasljednica bivše SFRJ i individualnim pravima štediša Ljubljanske banke.
Nakon “čuda iz Trakošćana”, kad su Kosor i Pahor riješili granično pitanje, sada je “sve moguće” i kad se radi o rješenju drugog velikog problema u međusobnim odnosima, ali sada nije riječ toliko o političkom koliko o finansijskom i pravnom problemu, piše Delo.
U Bohinju je nedostajao guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski koji ponovni dolazak Ljubljanske banke na hrvatsko finansijsko tržište uslovljava prethodnim rješenjem pitanja štediša, pa je zato presudno hoće li ga premijerka Kosor uspjeti omekšati u njihovim budućim susretima, navodi list.
Preoptimistično je najaviti da će se pitanje riješiti u tri mjeseca, smatra Delo i ocjenjuje kako bi ozbiljnije bilo da dvije vlade javnost obavještavaju o donesenim odlukama kad budu stvarno donesene. Hina
