SARAJEVO, Više od 15.000 radnika u FBiH, mahom iz tekstilne i obućarske industrije, radi za mjesečnu platu koja je niža od minimalne, koja iznosi 343 KM, na šta sindikati rijetko reaguju.
Predsjednica Sindikata Fabrike obuće “Aida” Tuzla Ismeta Fazlić kaže da rade za 190, 250 do maksimalno 300 KM mjesečno, te da će opet izaći na ulicu kao prošle godine ako se stanje ne promijeni.
“Naše plate su ispod svih minimuma. Oko 200 radnika radi punom parom i za to prima manje od minimalca, a 300 ih je na čekanju posla. Nemamo staž 13 godina, a ljudi koji su stekli uslove za penziju čekaju je četiri godine”, rekla je Fazlićeva.
Tvrdi da je ljuta na Sindikat tekstila, kože, obuće i gume BiH, jer mirno posmatra dok su radnici “Aide” na rubu egzistencije. Fazlićeva kaže da ih iz granskog sindikata niko ne zove da pita kako žive, ali zato odmah šalju opomene ako radnici ne plate sindikalnu članarinu.
“Borimo se sami i jedini se mi borimo. Ostali ćute. Kada bismo se udružili svi koji imamo problem, nešto bi bilo riješeno”, smatra Fazlićeva.
U Sindikatu tekstila, kože, obuće i gume potvrđuju da oko 15.000 radnika prima platu nižu od 343 KM, ali da je to slučaj u firmama s kojima nije potpisan kolektivni ugovor. Inače, postoji Opšti kolektivni ugovor o radu za teritoriju FBiH, koji obavezuje sve poslodavce, a u njemu je propisana minimalna plata.
“Neke firme prati norma, koliko sati rade – toliko se obračuna. Naravno da nisu radnici krivi ako nema posla. Mi radimo na poboljšanju stanja. Godinama tražimo prijem u Vladi FBiH da pregovaramo o problemima u ovoj grani. Inspekcije treba da vrše nadzor i mi ćemo opet tražiti od njih da se uključe i utvrde da li se poštuju Kolektivni ugovor, norme i ostalo”, kazala je Ferdija Kojčić iz Sindikata tekstila.
Situacija ni u trgovini nije mnogo bolja. Predsjednica tog sindikata Mersiha Beširović ističe da zaposleni u velikom broju prodavnica, gdje nema sindikata, rade puno radno vrijeme, a prijavljeni su na pola, za koliko i primaju plate. Tvrdi da sindikat postoji u samo 20 odsto firmi, čiji radnici ne rade ispod minimalca, mada mnogi rade za minimalac.
Kata Iveljić, predsjednica Sindikata hemije i nemetala, kaže da u ovoj grani plate nisu ispod minimalne, jer Sindikat prati stanje i reaguje na vrijeme. Poručuje da problema nema kada sindikati preduzeća i granski sindikati rade svoj posao.
“Sindikat treba da brine o socijalnom aspektu, a ne o poslovanju firme, jer ako brine o tome, kako obezbijediti posao da bi radnik dobio platu, onda nije potreban poslodavac”, ističe Iveljićeva.
I radnici “Krivaje 1884”, kako su rekli prilikom nedavnog protesta u Sarajevu, primaju mjesečno 200 do 300 KM. Na protest u Sarajevo došli su da traže registraciju firme i sirovinu za proizvodnju.
Predsjednik njihovog sindikata Vehbija Aličić tvrdi da nisu stvoreni uslovi da se sa poslodavcem razgovara o platama, jer firma nije zaživjela. Kazao je da samo dio radnika prima ispod minimalca i to najvjerovatnije jer nije radio 172 sata mjesečno ili nije ispunio normu. Nije znao reći koliko ih prima manje od zagarantovane plate, ali je istakao da je prosjek plate u firmi veći od minimalca.
Štite direktora
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović kaže da se sve ispod minimalca, koji je 343 KM, ne može smatrati platom već pomoći i da sindikati treba da reaguju.
On tvrdi da ima slučajeva da sindikat firme više žali direktora nego radnika, te da ne može natjerati granske sindikate da rade svoj posao, jer su samostalni pravni subjekti.
Ni on nema informaciju koliko ukupno radnika u FBiH mjesečno prima platu ispod minimalca. Nezavisne novine