BERLIN, Njemačka vlada radi na planu definisanja državne stečajne procedure za zemlje pred stečajem unutar evrozone, javlja DPA.
Prijedlog, koji se pojavio nakon grčke dužničke krize ove godine, podrazumijeva da privatni sektor snosi dio tereta u slučaju da zemlje koje koriste zajedničku evropsku valutu nisu stanju da servisiraju svoj dug, piše danas magazin “Špigl”.
Njemački kancelar Angela Merkel kritikovana je kod kuće posljednjih mjeseci zbog odobravanja pomoći Grčkoj u vrijednosti od 750 milijardi evra. Njemački poreski obveznici žale se da će na kraju završiti tako što će oni plaćati za manje solventne članice evrozone.
“Privatni sektor treba da bude uključen u proceduru kako finansijski teret ne bi bio samo na plećima poreskih obveznika”, navodi se u dokumentu, koji su pripremili ministarstva finansija i pravosuđa Njemačke.
U okviru prijedloga investitori koji imaju obveznice za zadužene zemlje snosiće više tereta na primjer pristajanjem na duži rok otplate, niže kamatne stope ili primanje obveznica niže vrijednosti od originalne.
Ovakav pristup se naziva “šišanje” u finansijskom žargonu jer su svi jednako pogođeni udjelom u gubicima. To bi, takođe, prisililo kreditore da razmotre svoju politiku pozajmljivanja novca finansijski riskantnim državama.
“U stečajnom postupku u korporaciji kreditori se moraju odreći udjela svojih potraživanja, a to bi isto moralo da važi kada je riječ o državi,” rekao je ministar finansija Volfgang Šojble, piše list.
Prijedlozi predviđaju i “teža vremena” za nesolventne zemlje koje će zadržati veliki dio svog duga i suočiti se sa nižim kreditinim rejtingom čak prisiljavajući vlade da se odreknu jednog stepena autonomije kako bi vratili dugove.
Predviđa se takođe stvaranje Berlinskog kluba kao nezavisnog, međunarodnog garantora za proces konverzije duga po uzoru na Pariski klub kreditora koji je formiran 1956. godine radi rješavanja dugova zemalja u razvoju.
Međunarodni monetarni fond /MMF/ imaće glavnu ulogu nadzora.
Međutim, ovi prijedlozi teško će proći na evropskom nivou gdje će Njemačka morati da računa na podršku drugih zemalja davalaca kao što su Francuska, Finska ili Holandija.
Osim toga, neki evropski sporazumi morali bi se dorađivati u cilju stvaranja predloženog Berlinskog kluba.
Sa druge strane Berlin strahuje da bi bez takve državne stečajne procedure njemačka podrška evru i EU mogla opasti.
