BANJALUKA, Mikrokreditno društvo “Mikrofin” iz Banjaluke sutra će preuzeti “IEFK banku” za 12,8 miliona KM – sapšteno je iz “Mikrofina”.
“Kupovinom ove banke `Mikrofin` će svojim postojećim klijentima pružiti nove i kvalitetnije bankarske usluge. Fokus banke će biti kreditiranje malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj”, rekao je Srni Aleksandar Kremenović, direktor “Mikrofina”.
On je naglasio da je “Mikrofin” već treću godinu najbolja mikrokreditna organizacija u BiH jer uspjeva da zadrži visok kvalitet usluga za klijente i u uslovima svjetske ekonomske krize.
Prošle sedmice “Mikrofin” je dobio prestižnu nagradu “Kristalnu prizmu”, po izboru konsultantske kuće “Revikon” i poslovnog magazina “Prizma”.
Kupoprodajni ugovor sa predstavnicima ruske banke biće potpisan u 8.00 časova u prostorijama banke, nakon čega će biti održana skupština akcionara banke.
50 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Je li ono neko spomenuo kako su MKD po zakonu neprofitne organizacije?
Za sve izjave u sredstvima javnog (dez)informisanja bi trebao prevodilac 🙂
“…Mikrofin već treću godinu najbolja mikrokreditna organizacija u BiH jer uspjeva da zadrži visok kvalitet usluga za klijente i u uslovima svjetske ekonomske krize…” znači “Imamo efikasnije utjerivače dugova tj. bolju naplatu astronomskih kamata od ostalih MKD. Možete ubiti i sebe i djecu i kumove i prijatelje žirante, ali mi ćemo ipak naplatiti naše potraživanje, jer poslujemo uz moto: POSLIJE NAŠEG ŠIŠANJA NIKAD VAM NEĆE TREBATI FRIZER.”
Sa takvim kamatama bi bili uspješni i u uslovima nuklearne katastrofe, a kamoli tamo neke ekonomske krize.
Ako Mikrofin kupi IEFK banku, da li ce u toj banci kamatna stopa biti izmedju 22-29 posto, kako je to do sada bilo u Mikrofinu ?
Dakle, ipak su odlučili da uđu u bankarski sektor. To i nije tako loše, za početak.
*
Ko će biti novi direktor IEFK?
ovo je odlicna vijest
napokon mi u Republici Srpskoj dobivamo nasu domacu banku koja nece kapital izvlaciti “preko granice”
sjana vijest
Vjerujem da ce IEFK banka zavidno podici postotak naplate kredita poslije ovog spajanja, jer metodologija naplate kredita Mikrofina se zavidno razvila zadnjih godina u marketinskom pravcu face to face tj. utjerivaca dugova..
mislim da je to jeftin put za ulazak na bankarski sektor…jer se nesto sto vrijedi minimum 20 mil KM (dozvola za bavljenje bankarskim poslovima) dobija za 12,8 mil KM…
u svakom slucaju, sve najbolje dzombicu i ekipi i jedva cekam dogodine izvjestaj o plasmanu sredstava drzave…
Udjite u vlasnicku strukturu Mikrofina, pogledajte ko je medju njima poznato bankarsko ime i dobicete novog direktora IEFK/Mikrofin banke
može li neko objasniti šta je sa sredstvima donatora, kako zar oni postaju akcionari…
@4567
Ma, buraz ko koga pita u ovoj državi za donatora, eto, do sada radili kao neprofitna organizacija, podsticajna, sa lihvarskom kamatom, utopiše se u osiguranje, sada legalizovaće sigurno svoje donatorstvo u akcije i ”opravdane kamate za podsticaje”.
Nađite i jednu državu na svijetu da ovako se može ponašati.Pobiše nam ljude,djecu,uništiše porodice sa ovakvim ponašanjem i nikoga za to nije briga.
Cune, 100% vlasnik Mikrokreditnog Društva Mikrofin je udruženje građana “Mikrofin” tako da je vlasnička struktura vrlo jednostavna.
da, udruženje građana, što znači da su akcionari ko…
Serbian Capital in Serbian Hands. Interest rate is being now decreased. Thats the interest of Republic Serbska and the Republic of Serbia.
Pitaj učiteljicu. Prema ondašnjim pravilima t.j. 1999 godine mislim da je bilo 30 osnivača i to uglavnom zaposlenih u Mikrofinu.
A gdje se moze vidjeti spisak osnivaca, grupe gradjana
Svet to može, samo ako hoće da se miješa u svoj posao Agencija za bankarstvo i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave(jer je ono nadležno za inspekcijski nadzor Zakona o udruženjima i fondacijama).
Ko su vlasnici Mikrofina?
u finansijskom izvjestaju za 2009. godinu, za MKD Mikrofin, pise da je vlasnik 100% kapitala drustva, ‘Udruzenje gradjana Mikrofin B. Luka’ u iznosu od 40 mil KM. 2007. su osnovali Mikrofin osiguranje, gdje udjele ima MKD, 25 zaposlenih MKD i 6 trecih lica. osnovali su i drustvo za upravljanje investicionim fondovima, mikrofin invest doo b.luka, struktura vlasnistva je slicna kao i za mikrofin osiguranje. osnovali su otvoreni investicioni fond mikrofin plus, koji iznenadjujuce dobro radi obzirom na katastrofalnu situaciju na trzistu kapitala na ovim prostorima, iz cega proizilazi da su uglavnom vani ulagali.
spekulise se da udio u MKD ima dzombic. a ovo oko registracije i neprofitne organizacije, pa, snasli se ljudi, sta reci 😛 🙂
Ko zna, možda ovo ne bude loše. Vidjećemo. Uglavnom je dobro imati domaću banku, a ne samo strane zelenaše.
Mikrofin je opstao na tržištu, možda i Mikrofin banka bude zainteresovana da svoje depozite ulaže u razvoj svoje baze u RS.
Znači “Post banka” je završena stvar. Drugim riječima dugo najavljivani spasonosni projekat za poštu je prebačen na drugi kolosjek.
A svake godine (od 2006…) je direktorica Krivokuća svečano najvaljivala: “… u ovoj godini će početi sa radom POST BANKA… bla… bla”.
Post Banka nema dodirnih tačaka sa Mikrofinom i ovo nije znak da neće biti pokrenuta.
Naravno da je pokretanje Mikrofin Banke dobra stvar i postoje brojni razlozi za to.
U svakom slučaju ovo podržavam i još jednom čestitam Kremenoviću i ekipi oko njega.
Nek smo i mi nesto od rusa kupili.
samo kazem vidjecemo koliko ce depozita drzava prebaciti u ovu banku, i kako ce to da utice na politiku kamatnih stopa MKD. sad ako imaju svoju banku, trebalo bi da to utice na pad ks MKD, jer dobijaju jeftinije kreditne linije.
Da se mene pita svi državni depoziti bi bili u domaćim bankama odnosno bankama sa dominantnim domaćim kapitalom. Prema tome nadam se da će vlada i domaće institucije mnogo novaca deponovati u Mikrofinu.
Mislim da neće biti značajnih promjena po pitanju k.s.
Svakako da država treba da deponuje sredstva u domaćoj banci, tj. u banci čije je sjedište u RS i čiji akcionari plaćaju porez na dobit u RS.
*
Naravno, u ugovoru sa Vladom RS, domaća banka zauzvrat treba da ponudi kreditna sredstva privredi po nižim kamatnim stopama i ne smije da izvlači dobit preko kompanija prijavljenih na Kajmanima, Antilima i slično.
*
Bez obzira bio Džombić većinski vlasnik ili ne, ovo može biti izuzetno dobra stvar za Republiku Srpsku, na opštu korist naših tajkuna, privrede i građana RS.
Brine me samo to što su Laktašenko i ekipa u stanju i ćuskiju da pokvare.
Kako Pošta već godinama razmišlja o osnivanju Post banke, ovo je bila jedinstvena prilika da to i uradi kupovinom IEFK za relativno nisku cijenu. Sa kreditom od 4-5 miliona KM i sa novcem koji već imaju odvojen (ako ga nisu potrošili u međuvremenu) za osnivanje banke, postali bi vlasnici banke.
Ovako, ukoliko Mikrofin ponese epitet domaće banke, što je bio jedan od najjačih aduta za osnivanje Post banke, Pošta je još jednom zbog svoje inertnosti “izvisila”.
Ali ako ćemo biti realni, bankom će bolje upravljati Mikrofin, nego što bi to radila Pošta…
a ti si zaboravio kako je ljubo klincov davao kredite?
Optical gdje držiš svopje pare kod Pavlovića i Bobara ili u “stranim” bankama?
Sve banke registrovane u BiH su domaće banke, vlasnici su manje važni ako Agencija za bankarstvo ispravno obavlja superviziju.
Možda griješim ali ako griješim molio bi da mi neko pojasni ko se bolje razumije.
grijesis, dobit se izvlaci kroz dividendu koja nije oporezovana.
Dobro Lemi to je sa strane akcionara i države, a sa strane štediše?
samo sam htio reci da sve (ili veci dio) sto banke zarade, ode vlasniku banke, koji je stranac, buduci da su nam banke u stranom vlasnistvu. medjutim, to je cijena cinjenice da nismo znali upravljati sa bankama kad su bile u domacem vlasnistvu, od prije 10 i vise godina, pa su se krediti sakom i kapom nerezonski dodjeljivali podobnim i pogodnim licima, a banke upropastavane, sto je umalo uzrokovalo kolaps bankarskog sistema 1999. i 2000. godine. sto se tice sigurnosti stednih uloga, ja licno vise vjerujem banci u stranom vlasnistvu, koja je dobro regulisana od ABRS, nego nekoj buducoj domacoj banci (na zalost). a trece, po meni, svako ko ima stednju u banci, na neefikasan nacin je uposlio sredstva, obzirom da ta sredstva moze uloziti na berzu, gdje ima znatno veci prinos kupovinom nekih od drzavnih obveznica. po mom misljenju, sigurnost stednog uloga u banci kao privatnoj instituciji, i drzavne obveznice, je tu negdje.
Gradjani se opredjeljuju jednostavno i to je sasvim u redu i tako i treba biti: gdje je manja kamata na kredit tu se zaduzi, gdje je veca kamata na stednju tu stedi. E sad u slucaju vlade oni bi trebali voditi racuna i o porezima banaka kada odlucuju o deponovanju novca. To je malo mutno podrucije, gdje onaj ko ponudi bolji krkanluk vlastodrscima, taj dobija i deponovanje, kao i zaduzivanje od vlade vasionske.
Izvini lemi, na kojoj berzi? Meni se cini da ulozio na BLSE ili kupio kamenje isto ti se pise.
Zoso ja svoje pare držim u čarapi ali mi je čarapa šuplja.
Ti si u pravu da su sve banke ovdje domaće ali je lemi objasnio suštinu i ono o čemu sam pisao.
Po pitanju štednje skoro 10 godina postoji Agencija za osiguranje depozita tako da štednja najvećeg broja štediša ni na koji način nije ugrožena.
Činjinca je da ulaganje na berzu donosi veći prinos ali je našem polupismenom stanovništvu to prilično komplikovano tako da im je štednja u bankama ipak bolja opcija.
sto se tice ulaganja drzavnih para, srecom pa postoje dokumenti koji ogranicavaju drzavu po pogledu kriterijuma i izbora gdje i kako smiju/mogu cuvati drzavne pare. da toga nema, sve pare bi se cuvale u novoj banci, nesto malo mozda u bobar i balkan banci.
http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2009/06/konsolidovani-izvjestaj-o-investiranju-javnih-sredstava.pdf
kako, 122? pa na konferenciji berze mozemo svake godine cuti price o uspjehu institucija trzista kapitala. a kad se na tu pricu nadovezu i gdja rudic i bozana sljivar, onda je formula uspjesnog investiranja na BL berzi sama po sebi dostignuta, u vidu nevidljivih ucesnika na trzistu koji svakodnevno obrcu milione KM, a da mi to ni ne vidimo, na primjer, godinama najavljivani ‘drugostubni’ investitori (pio reforma), osiguravajuce kuce, i tako to.
slag na torti bude jandro:
http://www.youtube.com/watch?v=7KN7eBWaQvQ
ili, ministar dzombic, pak??
http://www.youtube.com/watch?v=-i7W0J0B8EE
cool.
Koja srculenca, ko da su iz iste prese ispali :-)))
@34 optical “Po pitanju štednje skoro 10 godina postoji Agencija za osiguranje depozita tako da štednja najvećeg broja štediša ni na koji način nije ugrožena.”
Ne bih se složio sa činjenicom da je samim postojanjem Agencije za osiguranje depozita riješena stvar štednje. Naime iznosi koji se izdvajaju da bi se neki depozit osigurao su toliki da bi ta Agencija mogla isplatiti štediše u slučaju “pucanja” jedne ili najviše dvije banke. Sve preko toga taj sistem osiguranja ne bi izdržao, što znači da je osiguranje depozita prilično maglovita stvar.
Slično je i sa bankama koje imaju određen iznos likvidnih sredstava, ali ako bi se desilo da u jednom trenutku većina štediša želi povući svoje depozite iz jedne banke, za tren oka bi vidjeli da to nije moguće uraditi iako banke ubjeđuju građane da je njihova štednja uvijek dostupna i povrh svega osigurana. Da, ALI…
Evo ima jedna banka, pravo po nasoj mjeri
http://www.youtube.com/watch?v=Xjrlu1AiJQE
Nesto ovako su se i fondovi reklamirali 2000. godine
ima jos jedna dobra
http://www.youtube.com/watch#!v=zVoh2tsSDzE&feature=related
Akcionar, zaista u situaciji kada bi došlo do kolapsa više banaka i sama bi agencija vjerovatno propala. Međutim, AOD takođe štiti svoja sredstva odnosno reosigurava ih. Nije bezazlena činjenica da iza nje pored domaćih institucija stoje i USAID, KfW isl. mada rizik uvijek postoji.
Nema niti jedne banke a pogotovo na ovim prostorima koja bi izdržala povlačenje depozita ne u kratkom roku već u toku godinu dana.
ne navlacite belaj i ne pominjite takve stvari. to je gore od rata.
Čestitamo našem finansijskom gigantu Mikrofinu na kupovini banke.
Samo nastavite tim putem i nema zime za finansijski sistem u Srpskoj.
Još jednom sve čestitke…
jel to receno u izvornom ili prenesenom znacenju 🙂
Praksa Kine nas uči da su strane banke dobrodošle na njihovo tržište. Samo im je zabranjeno da uzimaju depozite od Kineskih rezidenata:-) Zaista interesantan pristup. Pitam se da li su Kineske banke (koje posluju na tržišnim principima) jake i velike da mogu parirati “privatnim” bankama na međunarodnom tržištu.
http://skorcareer.com.my/blog/10-worlds-largest-banks-list-in-2008/2008/06/18/
Nadam se da prethodni nick name nije naslovljen sa svrhom zamjene identiteta.Rijetko se javljam,ali usput na ovu temu,a znanje čitaocima: Vlasnik banke je već duže u zatvoru u Rusiji,pa porodica nije mogla da se ozbiljno pozabavi radom ove banke ili preciznije novim ulaganjima da se zadrži limit za osnivački kapital.A primjena posta 46. u smislu zabrane uzimanja domaćih depozita stranim bankama,na našim tržištima bi dovela do pravilne primjene lošeg kreditnog rejtinga kojim nas stranci klasifikuju.Neka za svoje pare pišu rejting kakav hoće,ali ako uzimaju domaće depozite iz iz njih daju kredite,onda ne mogu podvaljivati isti rizik (a sa našim parama) i uzimati lihvarske kamate našoj privredi koja treba da hrani Austrijance i njihove potomke.
– Zar ne, gđo Slavice Injac?
Mikrofin ima strašan ljudski potencijal,oko 200 iskusnih službenika.Od tih 200 minimalno 30 je pravih vukova i mislim da će Mikrofin tih svojih najboljih 30 -tak ljudi prebaciti u IEFK banku gjde će oni razvaliti tržište.
Saglasan sam da MF ima odlične i iskusne službenike koji su se dokazali u mikrokreditnom poslovanju. Koliko će biti uspješni u bankarskom kreditnom poslovanu doznaćemo vremenom s obzirom da je riječ o potpuno drugačijem pristupu i logici.
Za: 11 i 14-optical, 12-4567
Zakon o udruzenjima i fondacijama RS se mijenjao 96, 99, 02 i 07. Do 2002. godine za osnivanje je bilo potrebno 30 osnivaca, a poslije najmanje 3.
U UG “Mikrofin” osnivaca je najmanje 3, a vjerovatno 5, i to, porodica Aleksandra Kremenovica – direktora MKD Mikrofin koja drzi ako ne 100% onda sigurno vecinu u skupstini osnivaca ovog Udruzenja. Ako se Registar udruzenja u Osnovnom sudu u Banjaluci tretira isto kao i Registar privrednih drustava u istom sudu, tada imena osnivaca UG Mikrofin mogu biti dostupna. U suprotnom, mislim da ne.
Uglavnom, prisvajanjem donatorskih sredstava i ostvarenog viska prihoda nad rashodima od strane UG Mikrofin – osnivaca MKD Mikrofin (o cemu se na ovom portalu nedavno pisalo, kad je bilo rijeci o neuspjesnom pokusaju pokrivanja gubitaka IEFK banke emisijom akcija), porodica Kremenovic sa drugim pojedincima, a oni opet direktno ili posredno preko njima bliskih lica (npr. otac bivseg direktora IRBRS Marko Stupar i dr.), ostvaruju udjele u Mikrofin osiguranju, Mikrofin invest.fondu, Mikrofin – drustvu za upravljanje inv.fondovima, a sada u bivsoj IEFK banci, s tim da najveci dio osnivackog kapitala u tim privrednim drustvima ima UG Mikrofin – preko MKD Mikrofin ciji je 100% osnivac (a time kontrolu nad svim prethodnim drustvima porodica Kremenovic), a zatim ostali pomenuti prema svojim udjelima. Nije tesko razumjeti zasto UG Mikrofin pa preko MKD Mikrofin drzi najveci dio kapitala u ovim profitnim privrednim subjektima – zato sto je mislim, minimalan osnivacki kapital za recimo osnivanje Mikrofin osiguranja 7 miliona KM, tako da dolazi do osnivanja vrlo vriedne i profitabilne stvari donatorskim sredstvima, dakle namjenskim i tudjim, a potom se na taj “ledeni brijeg” krpe i ostali “zasluzni gradjani”.