BANJALUKA, Zbog velikih poplava u Republici Srpskoj doći će do značajnog pada industrijske proizvodnje, posebno u prehrambenoj industriji i u onim oblastima gdje je izazvana direktna šteta na industrijskim kapacitetima, na infrastrukturi i na samim postrojenjima. Kao direktna posljedica pada proizvodnje, koja bi mogla da oslabi za nekoliko desetina procenata, može da se očekuje i pad bruto društvenog proizvoda RS (BDP), smatraju ekonomisti.
Iako industrijska proizvodnja u RS bilježi od početka godine konstantan rast, u maju ove godine veća je za 16,6 odsto u odnosu na april, a u odnosu na isti mjesec lani veća je za 12,1 odsto, dok je u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz prošle godine veća za 11,9 odsto, ekonomisti smatraju da će nedavne poplave neminovno dovesti do pada proizvodnje.
Navode da industrija neće pasti na prošlogodišnji nivo ili otići u minus, ali da će se veći dio sirovina koji se koristi u proizvodnom procesu nadoknaditi iz uvoza.
Stručnjaci smatraju da bi pad industrijske proizvodnje mogao da bude i do 40 odsto.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske “SNJOT” Saša Grabovac kaže da će poplave uticati na čitav lanac u industriji, od pada proizvodnje sirovina, prerade, do povećanja uvoza, ali da je o postocima još rano govoriti.
– Poljoprivredne površine su poplavljene, što će uticati na prinos, a samim tim i na prehrambenu industriju koja je jedna od osnovnih privrednih grana u Srpskoj. S obzirom na to da će se smanjiti poljoprivredna proizvodnja, imaćemo sirovine koje će biti skuplje jer će se uvoziti. Iako imamo veliki uvoz, sada će se on još više povećati da bi se nadoknadili gubici – istakao je Grabovac i dodao da će sve to uticati na spoljnotrgovinski deficit.
Grabovac je naglasio da će pad proizvodnje sigurno uticati i na bruto društveni proizvod.
– Teško je predvidjeti kako i u kolikom procentu, tek će o tome moći da se govori poslije sveobuhvatne procjene štete, što je obiman posao i zahtijeva vrijeme – istakao je Grabovac.
Direktor Ekonomskog instituta Banjaluka Duško Jakšić smatra da nivo industrijske proizvodnje neće biti negativan.
– Ipak, sada nam je bio potreban mnogo brži rast, tako da će zbog novonastale situacije sigurno doći do pada industrijske proizvodnje – rekao je Jakšić.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić rekao je da će zbog štete u poljoprivredi doći do većeg stepena različitih intervencija u poljoprivredi, što će uticati i na ostale privredne grane.
– Treba prvo napraviti procjene i bilanse štete, a onda napraviti procjenu kakav bi to odraz moglo imati na BDP, a sigurno je da će negativnih posljedica biti – istakao je Đurić i dodao da se šteta može umanjiti ako se finansijski brzo interveniše.
Prema podacima Ministarstva finansija RS, realna stopa BDP-a 2006. godine u RS iznosila je 5,8 odsto, 2007. godine 6,7 odsto, u 2008. rast BDP-a iznosio je 6,2 odsto, dok je u 2009. godini BDP imao nultu stopu rasta. Prema ovim podacima, RS je imala najveću stopu rasta BDP-a na zapadnom Balkanu.
Ministar finansija RS Aleksandar Džombić kazao je ranije da je Vlada RS odobrila realokaciju 20 miliona maraka u ekonomsko-socijalnu komponentu Razvojnog programa RS, prema programu stabilizacije lokalnih zajednica ugroženih vremenskim nepogodama.
Grabovac smatra da će izdvajanje sredstava iz Razvojnog programa za poplavama ugrožene lokalne zajednice smanjiti ulaganja u razvojne aktivnosti i infrastrukturu.
– Pored toga što će se smanjiti industrijska proizvodnja, smanjiće se i infrastrukturni radovi i sve ono za šta su sredstva iz Razvojnog programa bila namijenjena. Od Vlade RS zavisi kako će napraviti preraspodjelu tih sredstava – kazao je Grabovac.
Vlasnik firme “Granit” iz Čelinca koja se bavi drvoprerađivačkom djelatnošću, a koja je potpuno poplavljena usljed nedavnog nevremena, Sredoje Božić rekao je da ne zna kada bi mogao početi sa ponovnom proizvodnjom.
– Pored toga što je voda odnijela sirovine, velika šteta je i na postrojenjima, tek čistimo mašine, pripremamo ih za montažu i remont. To su automatske mašine koje su ovom prilikom poplavljene, tako da ne znamo koliko će njih uopšte i proraditi – rekao je Božić.
Osiguranje
Saša Grabovac smatra da je krajnje vrijeme da se počne razmišljati koliko je društveno korisno da privrednici i državne institucije osiguravaju imovinu.
– Ovogodišnje poplave treba da budu povod da se o tome intenzivnije razmišlja. Naravno da to prouzrokuje dodatne troškove, ali od velike je koristi, pogotovo za poljoprivredne proizvođače. Teško da država može namiriti svu štetu, pomoći će svima pomalo, ali to na kraju neće biti dovoljno da se nadoknadi sva šteta – istakao je Grabovac. Glas Srpske
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Sa kojim parama će osigurati imovinu kad ih nema ni da posije njive. A kod na su su uvijek neke poplave tako da BDP uvijek pada
Gdje su pare od vodnih naknada što se izdvajaju i uplaćuju. Zašto se prvo i jedino upire prst u osiguranje? Bosman je u pravu:Odakle proizvođačima pare za osiguranje? Preuzeto je iz Titinog vremena plaćanje vodnih naknada,a nije izgradnja i održavanje vodoprivrednih zaštitnih objekata.Da se makar ranije izgrađeni održavaju, makar očiste ranije izgrađeni odvodni kanali i poprave nasipi, štete bi bile mnogo manje. U pravu je i onaj načelnik opštine Kragulj, što na TV izjavljuje da od predratnih preko 600 kilometara kanala ne funkcioniše ni 400 kilometara. Neko bi morao biti odgovoran za stotine miliona maraka po automatizmu naplaćenih vodnih naknada koje nisu namjenski utrošene, računajući i organe gonjenja za specijalne kriminale.