BANJALUKA, Savjet ministara BiH na prijedlog Ministarstva civilnih poslova donio je nedavno Odluku o dodjeli sredstava tekućeg granta “Pomoć programu sufinansiranja institucija kulture u BiH” za 2010. godinu, po kojoj je samo jedna kulturna institucija u RS dobila značajnija sredstva.
– Da ne znam pozadinu problema, ja bih ovo nazvao skandaloznim. Nažalost, ovo je mnogo gore, ovo je prihvatanje centralnih institucija Sarajeva, kao institucija od posebnog značaja za BiH, što znači da su institucije RS na nivou kantonalnih – rekao je za “Glas Srpske” direktor Narodne i univerzitetske biblioteke RS Ranko Risojević.
Ovom Odlukom iz budžeta Ministarstva civilnih poslova BiH izdvojena su ukupno tri miliona KM za 73 institucije kulture u 2010. godini. Samo jedna institucija iz Republike Srpske dobila je veći iznos, a to je Muzej RS, 115.000 maraka.
Najviše sredstava, kao i prošle godine, dobili su Zemaljski muzej BiH 850.000 maraka, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH 410.000, Historijski muzej 160.000, Kinoteka BiH 150.000, Umjetnička galerija BiH 150.000, Biblioteka za slijepa i slabovida lica BiH 130.000, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 120.000 KM.
Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke RS kaže da je osnovni problem u tome što se centralne institucije nekadašnje SRBiH do današnjeg dana nisu preregistrovale u skladu sa zakonom, nego se i dalje pozivaju na tzv. pravni vakuum, da one ostaju centralne institucije kulture na nivou države sve dok se zakonski ta oblast ne uredi.
– One odbijaju prostu činjenicu da se ta oblast više neće zakonski uređivati na nivou BiH, nego bi trebalo da se one registruju kao federalne, pa bi tada, zajedno sa institucijama RS, predstavljale BiH u svijetu – ističe Risojević.
On kaže da bi se to postiglo da je neophodno ovaj problem staviti na dnevni red Parlamentarne skupštine BiH, pogledati dokumenta tih institucija, pogledati ko formira upravne odbore, ko im je na čelu, pa bi se vidjelo da tu oblast kontrolišu sarajevski političari.
– Poruka je sada jasna – sedam sarajevskih institucija predstavlja BiH u zemlji i svijetu. Institucije RS su lokalnog značaja. Politički ovo je teža centralizacija od centralizacije vojske, carine, čak i policije. U svijetu se zna šta predstavljaju nacionalne kulturne institucije. Naši političari pokazuju da to definitivno ne znaju – naglašava Risojević.
On kaže da godinama direktori institucija RS nastoje da se u ovoj oblasti uvede red, i da se postupa po Dejtonu.
– U odnosu na svoje sarajevske kolege, naši političari godinama ili ne znaju koji je značaj kulture za konstituisanje ravnopravnog entiteta u BiH, ili rade u skladu sa nekim nama nepoznatim nalozima – smatra Risojević.
Ističe da su i za većinu predstavnika RS u zajedničkim institucijama BiH, institucije kulture RS, u stvari, banjalučke institucije.
– Naše institucije kulture dobiju mrvice sa stola sarajevskih institucija, čak se sufinansiraju iz tzv. rezervnog fonda, na osnovu tendera i projekata, dok se sarajevske finansiraju mimo toga. Ovo je težak udarac Republici Srpskoj za koji su odgovorni oni koji su glasali za ovakav način raspodjele zajedničkih sredstava iz budžeta – zaključio je Risojević.
Portparol Ministarstva civilnih poslova BiH Zorica Rulj kaže da su prilikom objavljivanja konkursa za dodjelu sredstava jasno utvrđeni kriterijumi na osnovu kojih se raspoređuju sredstva institucijama kulture.
– Institucije kulture su dužne da ponude projekte i jasno preciziraju za koju namjenu će upotrijebiti tražena sredstva. Komisija poslije ovih konkursa mukotrpnim radom po tačno utvrđenim kriterijumima raspoređuje sredstva – rekla je Rulj.
Ona je dodala da veliki broj institucija kulture iz različitih dijelova BiH konkuriše za dodjelu novca i da ih sve ne mogu dobiti.
Ministarstvo kulture RS
– Odavno već nismo zadovoljni tretiranjem institucija kulture iz Republike Srpske, jer njih ne smatraju ravnopravnim partnerima u BiH. Preferiraju se institucije koje su nekada bile institucije kulture SRBiH, ali novim uređenjem one to nisu, jer je potpisan sporazum u Vašingtonu o prenosu nadležnosti nad kulturom. One su spuštene na nivo entiteta, odnosno RS i FBiH. Prema tome, nema institucija koje mogu da nose naziv institucije kulture BiH – rekla je pomoćnik ministra za kulturu u Vladi RS Irena Soldat-Vujanović.
Prošla godina
Prošle godine od ukupno tri miliona koliko je dodijeljeno institucijama kulture u BiH, institucije u Republici Srpskoj dobile su ukupno 643.000 maraka. Od toga je Muzej RS dobio, kao i ove godine 115.000 KM, Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica RS 90.000, Narodno pozorište RS i Narodna i univerzitetska biblioteka RS po 80.000, Muzej savremene umjetnosti RS 40.000 KM. Glas Srpske