Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Banjaluka za sistem OKC-a daje 2,1 miliona KM

    14. Februara 2026. — 10:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Radnici Koksare odbijaju gašenje postrojenja, upravnik nema plan B

    13. Februara 2026. — 16:08

    Vlada Srpske raskida ugovor sa Rufijem vrijedan 41 milion KM

    13. Februara 2026. — 15:53
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    U januaru vrijednost transakcija porasla za 1,3 odsto

    14. Februara 2026. — 09:03

    Uduplao se promet preko fiskalnih kasa u Srpskoj

    13. Februara 2026. — 14:10

    Promet na Banjalučkoj berzi 22.400 KM

    13. Februara 2026. — 14:10

    Sve smo bliže dnu zapadnog Balkana: I Albanija prestiže BiH

    13. Februara 2026. — 08:03

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Plastenička proizvodnja sve češći izbor poljoprivrednika u Republici Srpskoj

    14. Februara 2026. — 08:02

    Radnici Koksare odbijaju gašenje postrojenja, upravnik nema plan B

    13. Februara 2026. — 16:08

    Bijeljina: Hitno izmiriti podsticaje za poljoprivredu

    13. Februara 2026. — 13:30

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Od carina čak 300 odsto više novca

    13. Februara 2026. — 09:04

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Dužnička kriza kao zaraza u Evropi

Dužnička kriza kao zaraza u Evropi

adminadmin6. Juna 2010. — 09:20Nema komentara4 minute čitanja

LONDON, Globalno kreditno tržišta sada prolazi kroz “već viđeno”, jer dužnička kriza u Evropi “pokazuje znake prelaska u zarazu”, inficirajući sve od međubankarskih kreditnih kamata u Londonu do nekvalitetnih američkih obveznica.

Londonski “Ekonomist” tvrdi da sredstva od gotovo hiljadu milijardi dolara koja su ministri finansija Evropske Unije (EU) proteklog mjeseca obećali za podupiranje finansija u regionu nisu sasvim umirila investitore, zabrinute da bi nevolja u zoni evra mogla da izazove još jedan poremećaj na finansijskim tržištima širom svijeta, poput potresa zbog “Liman bradersa” prije dvije godine.

Glavni razlog za brigu sada, kao i onda, jesu banke. Švajcarska rejting kompanija “Indipendent kredit vju”procjenjuje da bi banke u svijetu mogle da imaju deficit kapitala veći od 1.500 milijardi dolara na kraju 2011. i da će nekima od njih vjerovatni zatrebati državna pomoć da prežive.
Libor, kratkoročna kamata po kojoj banke jedna dugoj pozajmljuju sredstva, uvećan je i do 0,538 odsto, što je najviši nivo od jula 2009, dok je još u martu ove godine bio ispod polovine tog nivoa.

Drugi vidovi kratkoročnog zaduživanja su takođe napregnuti, pri čemu finansijske kompanije moraju da plaćaju prosječnu kamatu od 0,47 odsto na 90-odnevne komercijalne papire, najvišu za godinu dana, pokazuju podaci američkih Federalnih rezervi, piše u posljednjem broju časopisa “Biznis vik”, uz napomenu da upućeni ne isključuju mogućnost propadanja velikih finansijskih igrača.

Prije samo nekoliko nedjelja, činilo se da su se kreditna tržišta bezmalo vratila na normalnost od prije krize “Limana”. Većina zajmotražilaca lošijeg kvaliteta bila je u stanju da se izvuče sa slabijim zaštitnim mehanizmima kod investitora za nov dug.

Skinuta su, osim toga, ograničenja na sumu duga koji opterećuje kompanije, a manje restrikcije utvrđene su na korišćenje aktive kao jemstva za buduće pozajmice.

Na taj način je praktično smanjena raspoloživa aktiva da zadovolji potraživanja kreditora u slučaju bankrota. Kako navodi “Biznis vik”, sve su to bili simptomi šireg fenomena koji je za mnoge zdrav: apetit za rizikom se povratio.

Sada se čini da je to bilo preuranjeno. Premda se panika tipa “Liman” nije vratila, tržišni uslovi su, najblaže rečeno, grozničavi. Emitovanje korporativnih obveznica se značajno usporilo, spustivši se sa 183 milijarde dolara u aprilu na 53 milijarde u maju, najniži mjesečni nivo od decembra 1999, pokazuju podaci Blumberga.

Dvadesetak kompanija je od polovine aprila naovamo pomjerilo ili odložilo emisije obveznica u vrijednosti pet milijardi dolara, uz neposredne posljedice po korporativno trošenje i investicije.

U međuvremenu, kompanije koje su u stanju da se još zaduže moraju da plate veću premiju iznad državnih obveznica koje služe kao mjerilo. Ta premija ide i do 1,96 odsto, što je skoro za pola procenta više nego krajem aprila. To je najveći mjesečni skok od oktobra 2008, mjesec dana nakon što je propao “Liman braders”.

Svako zlo ipak ima svoje dobro. Napuštajući kreditna tržišta, investitori se okreću državnim hartijama, podižući cene i smanjujući troškove zaduživanja vlade. Prinos na 30-godišnje obveznice američke državne blagajne pao je protekle sedmice na 3,06 odsto, sa četiri procenta u aprilu.

To je, srećom, uticalo na pad hipotekarnih kamata i doprinelo krhkom oporavku nacionalnog tržišta kuća i stanogradnje; kućevlasnici u SAD mogu sada da dobiju standardni 30-ogodišnji hipotekarni kredit uz kamatu od 4,85 odsto, prema 5,26 odsto početkom aprila. Time je podstaknut porast refinansiranja i prodaje novih kuća za 15 odsto, na najviši nivo od maja 2008.

Što se tiče Libora, u njujorškom sjedištvu kompanije “Sitigrup global markets” procenjuju da bi mogao “da se pogorša prije nego što se popravi”.

Ukoliko se produbi zabrinutost zbog kvaliteta jemstva banaka i bude pokušaja da se reguliše bankarska industrija, Libor bi, računa se, mogao da odskoči do 1,5 odsto do septembra, što je još uvek znatno ispod maksimuma, ističu stručnjaci.

Zasad, učesnici na tržištu skloni su da se slože oko jedne tačke – ako je evropska dužnička kriza zarazna, verovatno neće dovesti do potpune panike. Investitori, naime, ne žele da propuste dobre prilike. Lekcija iz 2008. je da oni hrabri i mudri mogu da uberu izuzetne profite.

Kako kažu stratezi kompanije “Morgan Stenli”, u izvještaju s kraja proteklog meseca, ”ponovno određivanje cijene marži na finansijskim tržištima, premda naglo i brzo, još uvijek nije ni blizu dokaz nivoa stresa tokom 2008 niti, imajući u vidu da su centralne banke već oživjele zaštitne mjere, mislimo da će to biti. Na finansijskim tržištima vlada red i otvorenost.” Tanjug

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakGoma lajn izvozi cjelokupnu proizvodnju na tržišta istoka
Sljedeći članak NPA treba da pomogne skandinavskim ulagačima u Srbiju

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Njemačka vlast želi da ukine 8 sati rada

Uncategorized 01 minuta čitanja

Bitkoin blago porastao na 57.180 eura, itirijum na 1.678 eura, nestabilnost na tržištu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Banjaluka za sistem OKC-a daje 2,1 miliona KM

14. Februara 2026. — 10:0002 minute čitanja

BANJALUKA – Grad Banjaluka raspisao je tender za nabavku sistema za radio – komunikaciju vrijedan…

Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

13. Februara 2026. — 17:12

Radnici Koksare odbijaju gašenje postrojenja, upravnik nema plan B

13. Februara 2026. — 16:08

Vlada Srpske raskida ugovor sa Rufijem vrijedan 41 milion KM

13. Februara 2026. — 15:53

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.