Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Rekordan uvoz struje u BiH u prošloj godini

    25. Januara 2026. — 11:11

    Zašto je Banjaluka zatrpana smećem?

    24. Januara 2026. — 11:02

    Selak: Sve odluke prethodne Vlade su zakonite

    23. Januara 2026. — 16:40

    Ustavni sud BiH proglasio neustavnom bivšu Vladu Srpske i sve njene odluke

    23. Januara 2026. — 15:25
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Mali: Konačan ugovor “Gaspromnjefta” i MOL-a o kupovini NIS.a do 20. marta

    24. Januara 2026. — 14:52

    OFAK produžio licencu za rad NIS-u do 20. februara

    24. Januara 2026. — 08:01

    Otkrivamo detalje plana: Američke elektrane u BiH za milion domaćinstava

    23. Januara 2026. — 12:57

    Posljednjih dana porasle cijene goriva u Srpskoj

    22. Januara 2026. — 12:42

    Najveća prosječna plata 2.008 KM

    25. Januara 2026. — 12:57

    Direktne strane investicije smanjene za skoro 350 miliona KM

    25. Januara 2026. — 09:56

    Od poreza sakupljeno više od 25 milijardi KM

    24. Januara 2026. — 16:43

    Očekivana inflacija u BiH za ovu godinu korigovana naviše

    23. Januara 2026. — 07:41

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

    10. Januara 2026. — 12:42

    Mliječna Milka čokolada proglašena za prevaru godine

    21. Januara 2026. — 14:17

    Njemački lanac supermarketa sa 3.000 radnika pred stečajem

    10. Januara 2026. — 14:47

    EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

    10. Januara 2026. — 10:09

    Evropska unija odobrila sporazum sa zemljama Južne Amerike

    10. Januara 2026. — 08:02

    Plate na Jadranu prazne domaće ugostiteljstvo

    20. Januara 2026. — 08:29

    U funkciji Centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu

    10. Januara 2026. — 11:37

    Banjaluku za 11 mjeseci prošle godine posjetilo skoro 200.000 turista

    8. Januara 2026. — 08:42

    Sarajevo dočekalo 2026. godinu uz porast broja dolazaka i noćenja turista

    7. Januara 2026. — 08:16

    Mali: Konačan ugovor “Gaspromnjefta” i MOL-a o kupovini NIS.a do 20. marta

    24. Januara 2026. — 14:52

    OFAK produžio licencu za rad NIS-u do 20. februara

    24. Januara 2026. — 08:01

    Otkrivamo detalje plana: Američke elektrane u BiH za milion domaćinstava

    23. Januara 2026. — 12:57

    Posljednjih dana porasle cijene goriva u Srpskoj

    22. Januara 2026. — 12:42
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Googleov AI: YouTube je glavni izvor za odgovore na zdravstvene upite

    25. Januara 2026. — 14:54

    Najbrži voz razvija brzinu od 603 km/h, evo kada će biti u upotrebi

    25. Januara 2026. — 08:01

    Makronove naočale od 659 evra izazvale bum na berzi

    23. Januara 2026. — 09:05

    Bez pitanja o novcu: Kako se iz Sarajeva prodaju stanovi u Dubaiju

    19. Januara 2026. — 14:38

    Zlato na duži vremenski period pobjeđuje S&P 500

    25. Januara 2026. — 15:59

    Tramp zaprijetio: Uvodimo im carine od 100 odsto ako sklope trgovinski sporazum sa Kinom

    25. Januara 2026. — 09:06

    Kompanija Danon povlači određene serije formule za bebe

    24. Januara 2026. — 08:58

    Japanski nuklearni gigant izdržao samo jedan dan

    23. Januara 2026. — 15:57
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Štednja vodi ka novoj recesiji

Štednja vodi ka novoj recesiji

capital.bacapital.ba15. Maja 2010. — 06:20Nema komentara6 minuta čitanja

LONDON, ATINA, Cijela Evropa ušla je u period stezanja kaiša, ali postoji bojazan da je odluka o štednji donesena kasno i da će oštre mjere za smanjenje budžetskih rashoda onemogućiti dalji ekonomski oporavak, pa čak možda izazvati i novu recesiju.
“Postoji opasnost da je Evropa koju vode tržišne snage djelovala suviše kasno i da oštra štednja može da ograniči prve naznake novog ekonomskog rasta i time pojača budžetske probleme u budućnosti, što bi ponovo dovelo do recesije”, upozoravaju analitičari.
Dok vlade zemalja evrozone uvode mjere štednje kakve nisu viđene već decenijama, strahuje se da će nasilne demonstracije i štrajkovi, poput onih u Grčkoj, postati sve učestaliji. Šok se naročito snažno osjeća u zemljama koje su poslije Drugog svjetskog rata izašle iz siromaštva i postale prosperitetne zahvaljujući decenijama gotovo neprekidnog privrednog rasta.
“Prvi put od početka slobodnog priliva pomoći EU tokom osamdesetih godina prošlog vijeka Grci se suočavaju sa značajnim padom životnog standarda. Ekonomija će im ove godine opasti za četiri procenta, a sljedeće godine za još 2,6 odsto”, ističu eksperti.
Vlada u Atini je najavila da će značajno smanjiti javnu potrošnju i preduzeti opsežne mjere štednje kako bi se uhvatila u koštac sa dužničkom krizom i obezbijedila ključne kredite od evrozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u vrijednosti 110 milijardi evra. Grčka je donijela 30 milijardi dolara vrijedan program štednje u naredne tri godine, koji predviđa zamrzavanje plata u javnom sektoru do 2014. godine, koje će zahvatiti petinu državnih službenika, te zamrzavanje ili smanjenje penzija, povećanje PDV-a sa 19 na 23 odsto i rast poreza na gorivo, alkohol u duvanske proizvode za deset procenata. Takođe, predviđeno je uvođenje jednokratnog poreza na profit, poreza na nekretnine i kockanje i ekološke takse, kao i podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 61 na 63 godine.
Mnoge zemlje su iscrpljene, jer su njihove vlade potrošile mnogo novca u dvije godine poslije izbijanja finansijske krize 2008. godine. Osim podsticanja oporavka privrede, njihove vlade sada moraju da se pozabave i drastičnim smanjenjem minusa u državnim kasama. Britanski analitičari ističu da nijedan političar u toj zemlji proteklih mjeseci nije želio da kaže u kojim oblastima će biti smanjena izdvajanja, u okviru napora za kresanje budžetskog deficita. Prva odluka novog britanskog premijera Dejvida Kamerona bila je, međutim, smanjenje plate svim ministrima za pet odsto u okviru nastojanja za kresanje rekordnog budžetskog deficita u vrijednosti od 235 miljardi dolara. Odluka o smanjenju ministarskih plata biće na snazi narednih pet godina. Kameron je na prvom sastanku Kabineta nove koalicione vlade obećao i da će u roku od 50 dana sastaviti vanredni budžet i iznijeti planove za uštedu od gotovo devet milijardi dolara tokom tekuće fiskalne godine. On je obećao i nekoliko reformi u domenu finansijskih institucija i dao riječ da će održati nezavisnost britanske valute od evra u narednih pet godina. Samo 24 časa nakon postavljanja na novu dužnost, britanski ministar zdravstva Endrju Lensli je najavio uštede veće od 20 milijardi evra u narednih nekoliko godina.
Koliko će niz najavljenih mjera biti bolan za Britance može se vidjeti na primjeru Portugala, koji je manje zadužen od Velike Britanije, a ima i veći privredni rast. Uprkos tome, Vlada Portugala na čelu sa Žozeom Sokratešom objavila je program štednje bez presedana, koji uključuje smanjenje plata političarima i direktorima državnih preduzeća za pet odsto, uvođenje vanrednog poreza na prihod od 1,5 odsto, povećanje poreza na dodatnu vrijednost za procenat na 21 odsto i rast porez za 2,5 odsto na profit velikih kompanija i banaka. Te mjere trebalo bi da urode uštedom dvije milijarde evra i smanjenjem budžetskog deficita na 7,3 odsto sa 8,3 procenta bruto domaćeg proizvoda (BDP) iz marta.
“Tražio sam od svih mojih zemljaka da učine te napore i odbrane zemlju, evro i Evopu”, rekao je Sokrateš.
Sindikati su na to odgovorili prijetnjom štrajkom, baš kao što je to bio slučaj i u Španiji poslije sličnih poteza Vlade u Madridu. Španska vlada je objelodanila paket mjera za kresanje izdataka u visini od 15 milijardi evra od čega šest milijardi u ovoj godini, uključujući sniženje plata većine zaposlenih u javnom sektoru za pet odsto i kresanje od 15 odsto za zaposlene na bolje plaćenim radnim mjestima. Plate u javnom sektoru ostaće zamrznute i tokom 2011. godine, a biće otpušteno i 13.000 državnih službenika. Pored toga, od regionalnih vlada zatraženo je da uštede 1,2 milijarde evra iz svojih budžeta.
Premijer Španije Hoze Luis Zapatero izjavio je da je u okviru sveobuhvatnih mjera štednje smanjio i vlastitu platu, naglašavajući da bi primjenom Vladinog plana štednje budžetski deficit zemlje do 2011. trebalo da bude smanjen na šest odsto BDP-a sa 11,2 odsto skraja 2009. godine.
Da bi se izborila s oštrim padom budžetskih prihoda rumunska vlada je pribjegla planu koji predviđa smanjenje plata u javnom sektoru za 25 odsto, a penzija za 15 procenata. Državna preduzeća i službe u Rumuniji zapošljavaju oko 1,4 miliona ljudi, dok penzionera ima više od 5,5 miliona, što znači da je gotovo svaki peti stanovnik te članice EU sada u statusu penzionera, prenose agencije.
“Sprovođenje pomenutog plana štednje neophodno je kako bi se zemlja prilagodila uslovima za dobijanje 20 milijardi evra zajmova od MMF-a bez povećanja poreza”, kazao je rumunski predsjednik Trajan Basesku.
Još ranije su razne i oštre mjere štednje uvedene u Mađarskoj, Litvaniji, Islandu i više drugih zemalja zbog negativnog dejstva globalne ekonomske krize i drastičnog pada privredne aktivnosti.
Neviđena dužnička kriza podstakla je EU da usvoji paket za spasavanje ugroženih zemalja evrozone vrijedan 750 milijardi evra.
Rast broja samoubistava
U Grčkoj se proteklih dana dogodilo više samoubistava za koja se vjeruje da su izazvana ekonomskom krizom u zemlji, odnosno posljedicama koje ona ima na pojedince. Dva najnovija slučaja zabilježena su u četvrtak u Atini gdje su, prema procjenama policije, samoubistva vlasnika pekare i jednog automehaničara, najvjerovatnije, uzrokovana finansijskim teškoćama u koje su zapale njihove radnje. Serija samoubistava zahvatila je i ostale grčke gradove, među kojima su Trikala, Solun, Seres, Verija i Krit.
Zaposleni u službama za pomoć potencijalnim samoubicama kažu da je broj poziva odnedavno porastao za 60 do 70 odsto.
“Većina njih govori o finansijskim nedaćama i odsustvu nade u boljitak”, kaže psihijatar Kirijakos Kacadoros.
Grčka
Zamrzavanje plata u javnom sektoru
Zamrzavanje ili smanjenje penzija
Povećanje PDV-a i drugih poreza i uvođenje novih poreza
Španija
Smanjenje i zamrzavanje plata u javnom sektoru
Otpuštanje 13.000 ljudi u javnom sektoru
Štednja na regionalnom nivou
Portugal
Smanjenje plata u javnom sektoru
Povećanje PDV-a i drugih poreza i uvođenje novih poreza
Velika Britanija
Smanjenje ministarskih plata
Smanjenje troškova u zdravstvu
Reforme finansijskih institucija
Rumunija
Smanjenje plata u javnom sektoru
Smanjenje penzija

Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSumnjivo slanje radnika u Dubai
Sljedeći članak Seljak prvi u Evropi

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Meta pravi zaokret

Svijet 02 minute čitanja

Zlato na duži vremenski period pobjeđuje S&P 500

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Rekordan uvoz struje u BiH u prošloj godini

25. Januara 2026. — 11:1132 minute čitanja

Tokom 2025. godine, Bosna i Hercegovina uvezla je najviše električne energije do sada

Zašto je Banjaluka zatrpana smećem?

24. Januara 2026. — 11:02

Selak: Sve odluke prethodne Vlade su zakonite

23. Januara 2026. — 16:40

Ustavni sud BiH proglasio neustavnom bivšu Vladu Srpske i sve njene odluke

23. Januara 2026. — 15:25

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.