BEOGRAD, Srpska razvojna banka trebalo bi da bude institucija koja bi prvenstveno finansirala projekte sa visokim pozitivnim efektima, kaže Vladimir Vučković.
Vučković, saradnik Ekonomskog instituta, navodi da su to infrastrukturni projekti, a razvojna banka bi trebalo da finansira i projekte za koje komercijalne banke nisu zainteresovane.
Vučković je kazao da nerazvijene zemlje imaju potrebu za izdvajanjem približno pet odsto bruto domaćeg proizvoda za finansiranje razvoja infrastrukture, a imaju ograničene mogućnosti nastupa na domaćem i inostranom kreditnom tržištu zbog čega je potrebna razvojna banka.
On je naglasio i da razvojna banka treba da djeluje u oblastima za koje tržište nije zainteresovano kao što su infrastruktura, krediti za započinjanje posla i krediti malim i srednjim preduzećima.
Vučković je istakao da sada postoji veliki broj tijela koje se bave sličnim poslovima, koje bi radila razvojna banka, kao što su Fond za razvoj, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza.
Razvojna banka trebalo bi da sve te poslove objedini i učini efikasnijim, što je moguće samo ako je zakonski postavljena kako treba, istakao je on i dodao da bi zbog toga trebalo donijeti poseban zakon koji bi regulisao rad razvojne banke.
Vučković je napomenuo da bi trebalo regulisati odnose razvojne banke sa vladom kako se ne bi dogodilo da ta banka stalno traži dodatna sredstva od države za dokapitalizaciju, bez pouzdanih nalaza o efektima prethodnih ulaganja.
Prema njegovim riječima, osnovni kapital u razvojnu banku uložila bi država, a zatim bi mogli biti objedinjeni svi oblici razvojnog finansiranja iz različitih izvora, kao što su razvojni fondovi ili agencije.
U trećoj fazi bilo bi objedinjeno upravljanje izvorima razvojnog finansiranja iz inostranstva, kao što su krediti Svjetske banke, EU, zatim javno-privatno partnerstvo sa poslovnim bankama i u posljednjoj fazi izlazak banke na tržište preko emitovanja hartija od vrijednosti, objasnio je Vučković. Tanjug
