BEOGRAD, U Srbiji je od januara do marta stopa zapošljavanja povećana za 4,8 odsto u odnosu na prva tri mjeseca 2009, a radni odnos je zasnovalo 159.339 osoba.
Pomoćnica Ministra ekonomije za zapošljavanje Ljiljana Džuver kaže da je stopa zaposlenosti u Srbiji 50 odsto, prema posljednjim raspoloživim podacima, dok je stopa nezaposlenosti visoka u odnosu na zemlje EU i iznosi oko 17,4 odsto.
Džuver je ocijenila da su na tržištu rada u Srbiji ponuda i potražnja radne snage već dugi niz godina neusklađene, pri čemu je nezaposlenost posljedica strukturne neprilagođenosti privrede i nezavršenog procesa tranzicije.
Ona je kazala da je broj nezaposlenih starosne dobi od 45 do 64 godine i u prethodnoj godini bio blago povećan u odnosu na ukupan broj registrovanih nezaposlenih, ali je naglasila da to nije samo zbog ekonomske krize, već i zbog toga što još nije završen proces privatizacije preduzeća.
Prema njenim riječima, iskustva sa starijim radnicima su različita. Tako je prošle godine realizovan projekat otpremninom do posla, ali je ukupan broj osoba koja su se opredjelila za takav način zaposlenja bio ipak ispod očekivanja, jer se javilo njih oko 1.900.
Džuver je kazala da samo praćenje stope zaposlenosti i nezaposlenosti ne može u potpunosti da ukaže na to kakva je situacija na tržištu rada u Srbiji i da je bitna stopa aktivnosti radne snage koja iznosi 60,5 odsto, a ukazuje na motivisanost nezaposlenih da se uključe u svijet rada.
Ona je naglasila da se sada, nakon ekonomske krize, na tržištu rada traže proizvodna zanimanja – mesari, pekari, građevinski radnici, stolari, dok su kod visokoobrazovnih najtraženija zanimanja informatičara, elektroinženjera, profesora matematike i engleskog…
Siva ekonomija čini 35 odsto BDP-a
Akcionim planom za zapošljavanja za 2010. godinu kao jedan od prioriteta za suzbijanje sive ekonomije predviđeno je i pokretanje incijative za smanjenje stope doprinosa i poreza na najniže zarade, dodala je Džuver.
Prema njenim riječima, u sivoj ekonomiji je angažovano oko 18,2 odsto radno sposobnog stanovništva i ta neformalna ekonomija učestvuje sa 35 odsto u BDP, što je prilično visoko učešće kada se uporedi sa drugim zemljama EU.
Država pokušava da nizom stimulativnih mjera i olakšica spriječi zapošljavanje ljudi u sivoj ekonomiji – počev od subvencija u iznosu od 80.000 do 130.000 dinara koje se daju poslodavcima po novoosnovanom radnom mjestu, do subvencija doprinosa za one koji zapošljavaju mlade do 30 godina, osobe sa invaliditetom i starije od 45 godina života.
Džuver je naglasila i da je Akcioni plan zapošljavanja za 2010. predvidio dva važna programa za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva “Prva šansa” i program javnih radova usmjeren na zapošljavanje najugroženijih kategorija stanovništva.
“Prethodne godine se putem javnih radova zaposlilo oko 8.500 hiljada osoba, a u stalnom radnom odnosu je zadržano nešto manje od deset odsto od tog broja. To je dobra mera, ali nema dugoročan efekat na zapošljavanje, jer je reč uglavnom o radu na određeno vreme na šest meseci”, naglasila je Džuver. Tanjug
