BEOGRAD, Ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je na Biznis forumu početak izdavanja povoljnih keš kredita za građane, čime bi se povećala kupovna moć stanovništva i podstakla domaća tražnja. Reč je o subvencionisanim gotovinskim pozajmicama do 3.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Rok otplate je tri godine, s tim što bi prvih 12 meseci kamatu plaćala država.
– Doneli smo mere za jačanje kupovne moći stanovništva. Subvencionisaćemo dinarske keš kredite – rekao je Dinkić na skupu ekonomista na Kopaoniku.
Kako Press saznaje, kamata na godišnjem nivou za ove kredite iznosiće između osam i devet odsto. Moći će da se dobije suma do 300.000 dinara, a država će u prvih godinu dana da subvencioniše kamatu. Građani će u tom periodu plaćati samo glavnicu. Reč je o kreditima koji su namenjeni za podizanje kupovne moći siromašnijeg i srednjeg sloja stanovništva.
Bankari podržavaju
– Krediti su namenjeni radnicima, učiteljima, policajcima, lekarima… Planirano je da se ograniči krug onih koji mogu da dobiju ovu vrstu kredita, pa se razmatra da gornji limit plate onih koji će moći da podignu pozajmicu iznosi 80.000 dinara – rekao nam je izvor iz Vlade Srbije.
Bankari sa kojima smo juče razgovarali podržavaju ovu ideju i smatraju da će krediti svakako podići domaću tražnju. Vladimir Čupić, predsednik IO Hipo Alpe Adrija banke, kaže da je ova mera korisna jer oživljava privrednu aktivnost, a može je čak i povećati.
– Ipak, to je mera koja, kao i ostale mere Vlade, samo gasi požar. Uporedo sa tim potrebno je sprovoditi dugoročne strukturne mere, a jedno bez drugog neće moći da ide. Tu pre svega mislim na trajnu redukciju javne potrošnje jer je ona osnovni preduslov za rast investicija, a pored toga i uklanjanje svih administrativnih barijera za investiranje – smatra Čupić.
U Banci Inteza kažu za Press da su spremni da nastave učešće u subvencionisanom kreditiranju.
Dinkić četvrti u spustu
Učesnici Biznis foruma na Kopaoniku, ali i drugi gosti naše snežne lepotice, juče su se takmičili u skijanju. Pored neizbežnog ministra Mlađana Dinkića, u trci niz stazu Karaman učestvovali su i nekadašnji ministar Aleksandar Vlahović, direktor Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković, Vesna Kortić iz Svetske banke i Snežana Dakić. Pobedio je predstavnik menandžmenta Hipo Alpa Adria banke Rade Vojinović i dobio sezonski ski-pas, a ministar Dinkić je stigao četvrti i dobio sedmodnevni ski-pas.
– S obzirom na to da za sada nisu poznati detalji oko gotovinskih kredita, možemo samo da izrazimo generalnu spremnost da budemo jedna od partnerskih banaka u realizaciji projekta – navode u Intezi.
Tipično za Dinkića
Slavko Carić, predsednik IO Erste banke, podržava donošenje ovakve mere.
– Jedan od načina za podsticanje tražnje je da se ljudima pruže povoljni krediti, da se zaduže i krenu da troše. Tako da pozdravljam ovu meru Vlade, Erste banka će sigurno učestvovati u ovoj ponudi – kaže Carić za Press.
Mlađan Kovačević, član Akademije ekonomskih nauka, međutim, smatra da ova mera Vlade nije korisna i podseća da je u januaru i februaru broj ljudi koji su ostali bez posla povećan za čak 50.000.
– Samim tim ovi građani i njihovi članovi porodica će u ovoj godini, silom prilika, znatno manje trošiti. Tako da se kupovna snaga u celini na teritoriji Srbije osetno smanjila. Odakle ministar Dinkić planira da skupi sredstva za kredite, kada je priliv novca u budžet dosta usporen? Tipično je za Dinkića da daje spektakularna obećanja. Čak i ako bi se sredstva našla, postavlja se pitanje šta bi građani kupovali. I da li će uopšte biti zainteresovanih za ove kredite. Malo će biti onih koji će da pohrle da ih uzmu – procenjuje Kovačević.
Grej: Nema više velikih stranih pozajmica
Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmon Grej izjavio je juče da je vreme kada je Srbija zasnivala svoj rast na pozajmicama od međunarodnih finansijskih institucija i velikom prilivu direktnih stranih investicija prošlo i da će u budućnosti morati više da se oslanja na sopstvene kapacitete.
Grej je drugog dana Biznis foruma na Kopaoniku istakao da će međunarodni kreditori i dalje biti prisutni u Srbiji, ali na nižem nivou nego u prošlosti, kao i da će priliv investicija biti manji. On je naglasio da je prošlo vreme kada je pozajmljivanje sredstava vodilo ka rastu javne potrošnje u Srbiji, jer će u budućnosti morati više da se štedi, da bude više izvoza i „grinfild” investicija.
– Srbija će morati da nastavi rad na unapređenju poslovnog okruženja radi privlačenja stranih investitora, kao i na reformi javnog sektora, posebno u oblasti obrazovanja, inače neće biti konkurentna – upozorio je Grej.
Kao slabosti Srbije Grej je naveo, između ostalog, neusklađenost različitih strategija i mnoštvo suprotstavljenih ciljeva, kao i manjak kapaciteta za primenu i realizaciju određenih projekata.Press