VAŠINGTON, Pušači se suočavaju sa sve više vidova diskriminacije, a posljednji takvi slučajevi dolaze iz SAD, gdje sve veći broj poslodavaca odbija da zaposli one koji ne mogu da zamisle život bez cigarete.
Menadžment sve većeg broja velikih američkih kompanija smatra da su zdravstveni troškovi za njihove radnike pušače mnogo veći nego za nepušače. Oni se pozivaju na studiju američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti u kojoj se navodi da se na medicinsku zaštitu i manjak produktivnosti potroši oko 3.000 dolara godišnje za svakog pušača. Zbog toga neke kompanije zahtijevaju od pušača da plaćaju veći dio učešća u premiji svog zdravstvenog osiguranja nego nepušači, prenose agencije.
“Geico”, osiguravajuća kompanija iz Mičigena, počela je od 2005. godine da vrši iznenadne testove na pušenje, a njima su bile obuhvaćene njihove službenice. Radnice za koje je utvrđeno da su pušači suočene su sa brojnim disciplinskim mjerama – od kazni do otkaza.
U organizacijama i ustanovama koje brinu o pravima zaposlenih kažu da ne mogu uticati na odluku poslodavaca da biraju kandidate koje će zaposliti.
“Mnogi ljudi misle da imaju slobodu govora. Međutim, ne shvataju da to pravo gube kada im je šef loše volje”, izjavio je predsjednik Nacionalnog instituta za prava zaposlenih Luis Meltbi.
Pušači se ne susreću s problemima samo u privatnom, već i u javnom sektoru.
Bolnica u Čatatongi u Tenesiju detaljno provjereva kandidate za radno mjesto, a ako se prilikom analize urina ustanovi prisustvo nikotina nema ništa od zaposlenja. Džejms Hobson iz te bolnice brani takvu odluku pokušajem stvaranja zdravog životnog stila za cijelu zajednicu.
Medicinska sestra Kristi Edmondson, međutim, smatra da je njena pušačka navika isključivo njena lična stvar.
“Bolnica ne bi trebalo da nam određuje šta ćemo da radimo u slobodno vrijeme”, izjavila je ona.
Sve više pušača u SAD počinje da se osjeća nepoželjno, jer im zakon onemogućava da puše u i oko javnih zgrada. Federalni zakon je usvojen prije deset godina i mnoge države i lokalne zajednice ga od tada i primjenjuju. Veliki broj kompanija i ustanova otišao je i korak dalje i neće da zaposle pušače, ili još gore, otpuštaju ih ako su uhvaćeni na djelu.
Pušenje i smrt
Svjetska zdravstvena organizacija je saopštila da se pušenje smatra visokorizičnim faktorom u šest od osam vodećih uzroka smrti u svijetu.
Ova organizacija navodi da najmanje pet miliona korisnika duvana umre svake godine zbog raka pluća, srčanih oboljenja i drugih uzroka povezanih s pušenjem. Procjenjuje se da će broj smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem ako sadašnji trend bude nastavljen porasti na najmanje osam miliona do 2030. godine.