BEOGRAD, Od juna, ukoliko se donesu odgovarajući propisi, i građani Srbije će moći da kupuju stanove na lizing. Potrebno je izmjeniti Zakon o finansijskom lizingu i određene poreske odredbe. Omogućavanje našem stanovništvu da do krova nad glavom dođe na lizing, pomoglo bi građevinskoj industriji, a i uticalo bi na pojeftinjenje stambenih kredita.
Zasada, kod nas stanovništvo na lizing kupuje najviše automobile, a firme kamione, autobuse, opremu i mašine, dok, na primer, u Hrvatskoj već više od decenije mogu da se uzimaju i nekretnine. Na lizing se svuda u svijetu najviše uzima poslovni prostor, a znatno manje stanovi i kuće.
Razlika između kupovine stana ili kuće na lizing i stambenog kredita ogleda se u tome što je u prvom slučaju procedura kraća i potrebne su manje garancije nego kod klasičnih stambenih zajmova. Hipoteka se ne stavlja, već se praktično uzima nekretnina u zakup, tako da bi mnogi građani, koji nemaju mogućnosti da daju zalogu, mogli da riješe svoj stambeni problem.
Nerješeno je pitanje ko će plaćati porez na imovinu – ističe Bojan Baša, predsjednik Upravnog odbora Asocijacije lizing kompanija Srbije. Zasada je problem to što postoji PDV na lizing- -naknadu, odnosno kamatu, dok kod kredita toga nema. Ako želimo da lizing postane konkurentan, neophodno je ukinuti PDV na lizing-naknadu i izjednačiti lizing sa kreditom, kao što je slučaj sa zemljama u našem okruženju. Zatim, ako bi klijent želio da nakon isteka ugovora, odnosno isplatom poslednje rate, postane vlasnik nekretnine, po trenutno važećem zakonu to ne može.
U Hrvatskoj, pored kupovine automobila i mašina, na lizing mogu da se uzimaju i stanovi, kuće, apartmani, poslovne zgrade, skladišta, hoteli, šoping centri. Zavisno da li je u pitanju operativni ili finansijski lizing, rok otplate je od deset do 15 godina ili od dvije do 15 godina. Učešće je 25 odsto. Kamate iznose oko osam odsto. Večernje novosti
Na lizing od juna
