ZAGREB, Guverener Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski izjavio je danas da je središnja banka spremna na proaktivnu monetarnu politiku, ali uz uslov da takva proaktivna politika postoji na nivou zemlje.
HNB je spreman na proaktivnu monetarnu politiku, ali uz uslov da postoji takva proaktivna politika na nivou zemlje, što znači usmjeravanje likvidnosti u zdrav privredni rast, tamo gdje daje rezultate, a ne razbacivanje likvidnosti koja bi završila u potrošnji i povećanju deficita, kazao je Rohatinski u razgovoru s novinarima.
Po podacima HNB-a, banke već duže vrijeme ne plasiraju već kod HNB-a deponiraju više od dvije milijarde kuna, a dodaju li se tome i iznosi iz deviznih intervencija HNB-a trenutno je u sustavu višak likvidnosti oko 4,5 milijardi kuna.
Kada bi HNB reagovao smanjenjem stope obvezne pričuve s 14 na 12 posto, efekt bi bio oko šest milijardi kuna, pa bi gospodarstvu na raspolaganju moglo biti oko 10 milijardi kuna.
No, u centralnoj banci ističu i kako transferiranje likvidnosti “iz trezora banaka na račune njihovih klijenata” ovisi o tome tko snosi rizik tog transfera, tko je spreman preuzeti kreditni rizik.
Iskustva zemalja koje su se odlučile na neki oblik proaktivne politike je da država na sebe preuzela dio rizika, podsjeća Rohatinski i ističe da to traži i promjenu u radu institucija.
Takav pristup zahtjevao bi promjenu u radu institucija, od njihovog preuzimanja rizika, kontrole trošenja sredstava, točnih kriterija za trošenje i slično, naglašava guverner i napominje kako prije svega misli na institucije koje već postoje, primjerice HBOR i slično.
U centralnoj banci, naime, nemaju nikakvih informacija o mogućnosti osnivanja fonda za pomoć poduzećima.
“Nismo protiv toga ili bilo čega drugog što može pomoći, ali mislimo prije svega na institucije koje već postoje”, kaže je Rohatinski.
Na upit postoje li razgovori između HNB-a i Vlade o proaktivnoj politici, guverner odgovara da takvih razgovora na nivou institucija nema.
Rohatinski napominje i da se o proaktivnoj ekonomskoj politici za sada više razmišlja nego što postoji konsenzus što bi ona trebala sadržavati i kako se implementirati.
Drugi je pak pristup nastavak sadašnje politike pri čemu se ostavlja da sami interesi poslovnog sektora, banaka, poduzeća, domaćinstava i sami odnosi na tržištu omoguće impulse za rast.
To je možda i najrealniji pristup, smatra Rohatinski i ističe da stoga centralna banka u službenim prognozama očekuje stagnaciju ekonomske aktivnosti u 2010. “Mi očekujemo stagnaciju, znači rast oko nule”, kaže guverner.
Ocijenio je kako je ova godina “pokazala pravu sliku ranjivosti naše visokozadužene, visoko euroizirane ekonomije, s visokim deficitom platne bilanse i fiskalnog deficita”.
Istaknuo je kako je centralna banka zajedno s poslovnim bankama preduzela sve što je imala na raspolaganju za očuvanje likvidnosti, te kako se financijski sektor dobro drži, dobro posluje, uz povrat kapitala od 8-9 posto.
S druge ja pak strane realni sektor koji se suočava s padom inostrane potražnje za oko 18 posto, usporenim priljevom kapitala, a u njegovu odnosu s bankama vlada opšta nesigurnost, neizvjesnost, izbjegava se preuzimanje rizika.
