ZAGREB, Glavni ekonomisti vodećih banaka u Hrvatskoj smatraju kako u idućoj godini ne treba očekivati probleme s (re)finansiranjem tekućih dospijeća vanjskoga duga.
Pokazala je to anketa koju je Hrvatska udruga banaka (HUB) provela među glavnim ekonomistima šest hrvatskih vodećih banaka.
Iz HUB-a kao pitanja vezana za vanjski dug ističu ročnu strukturu duga te pitanja hoće li se dospijeća moći refinansirati i hoće li doći do dodatnog priljeva kapitala kroz zaduživanje ili će se kapital odlijevati iz zemlje kroz neto otplate?
Podsjećaju kako prema HNB-ovoj projekciji dospjeća vanjskog duga u 2010. dospijeva 8,5 milijardi eura glavnice i 874 milijuna eura kamata.
No, napominju da je najažurnija projekcija sa stanjem krajem avgusta te stoga treba uzeti u obzir veliki iznos kratkoročnog duga koji dospjeva od kraja avgusta do kraja godine, a kako će se on vjerovatno kratkoročno refinansirati do kraja 2009. znači da će dospjeti u idućoj godini.
Uz tu metodološku korekciju, projekcija pokazuje dodatno dospijeća kratkoročne glavnice u iznosu od 2,6 milijardi eura u 2010.
Zbrojeno s već evidentiranih 8,5 milijardi, to daje ukupnu (realnu) projekciju otplate glavnice od 11,1 milijardi eura u 2010. Na to treba dodati oko jednu milijardu eura očekivanih otplata kamata, ističu analitičari HUB-a.
U odgovorima glavnih ekonomista hrvatskih banaka na pitanja o mogućnostima (re)finansiranja toga duga u inostranstvu, dominiraju omjeri refinansiranja veći od 100 posto, što znači i povećanje neto duga (odgovor 100 posto znači potpuno refinansiranje, a više od 100 posto neto zaduženje, povećanje duga).
“To znači da Agrokorov uspjeh u finansiranju na inostranom tržištu vjerovatno neće biti izuzetak. Ako je suditi prema mišljenju ekonomista vodećih hrvatskih banaka, u idućoj godini ne treba očekivati probleme s (re)finansiranjem tekućih dospijeća vanjskoga duga”, ističe se u analizi HUB-a.
Po podacima iz materijala, ekonomisti porast neto duga očekuju kod svih sektora – države (prosjek 180 posto), ostalih sektora (uglavnom poduzeća i nebankovni finansijski posrednici), kod direktnih ulaganja, dok kod banaka očekuju rast dugoročnog (120 posto), ali i pad kratkoročnog duga (99 posto).
No, neki ekonomisti očekuju da će se jedan dio toga duga u sljedećoj godini početi pretvarati u kvalitetniji, dugoročni dug.
“Ako je suditi prema očekivanjima ekonomista, vanjski će dug i dalje rasti, ali će se pozitivno promijeniti njegova ročna struktura”, napominju u HUB-u.
Ekonomisti ne očekuju velike promjene uslova međunarodnog kreditiranja za dužnike iz Hrvatske – dvojica ekonomista ne očekuju promjene, jedan očekuje blagi rast, dok trojica predviđaju blagi pad prosječne kamatne stope u 2010., pokazuje analiza.
Kao glavni čimbenik umjerenog optimizma u idućoj godini ekonomisti su isticali ubrzanje pristupa EU.
Među glavnim rizicima pristupa finansiranju isticali su sve slabiji priliv izravnih stranih ulaganja. To objašnjavaju nekonkurentošću, nedostatnim poticajima, svršetkom ciklusa dokapitalizacija banaka, zastojem u privatizaciji.
“Ako će u sklopu vjerovatno ubrzanog pristupanja EU Hrvatska uživati blagonaklonost finansijskih tržišta, to ne znači da se možemo opustiti i zaboraviti na strukturne boljke zbog kojih je ova kriza u Hrvatskoj već do sada produbljena i produžena”, zaključuje se u analizi HUB-a.