LUKAVAC, Neizvjesno je kada će indijski GSHL, suosnivač preduzeća “Global Ispat Koksna industrija Lukavac” (GIKIL), uložiti oko 40 miliona KM u lukavačku koksaru, iako je rok za ispunjenje ove obaveze istekao prije godinu i po dana, rekao je ministar industrije Tuzlanskog kantona Sehudin Ograšević.
Istakao je da s Indijcima razgovaraju o reprogramiranju obaveze ulaganja, te da je lako raskinuti ugovor, ali da u tom slučaju ostaje neizvjesna sudbina oko 1.200 radnih mjesta.
“Situacija je komplikovana. Indijski partner je bio dužan pokrenuti petu koksnu bateriju i to su uradili. Po ugovoru je trebalo da ulože 40 miliona KM u repromaterijal, ali nisu dali keš, već su dali korporativnu garanciju dobavljaču za nabavku repromaterijala. Razgovaramo da povuku garanciju i obezbijede novac. To je proteklih mjeseci bilo teško zbog teške situacije usljed smanjene potražne za koksom što je posljedica globalne ekonomske krize”, kazao je Ograšević napominjući da GSHL neće biti registrovan kao većinski vlasnik lukavačke koksare dok ne uloži 40 miliona KM.
Vahid Mešić, direktor Koksno-hemijskog kombinata (KHK) Lukavac, koji je s Indijcima osnovao GIKIL, kaže da se ne ide na raskid ugovora zbog nepoštivanja obaveza ulaganja, jer nema rezervne varijanta s obzirom na to da nema investitora koji bi uložio 50 miliona KM.
“Prije godinu i po istekao je rok u kojem su Indijci trebalo da ulože 46 miliona KM. Sada traže reprogram na dvije godine, ali mi to ne prihvatamo sve dok ne plate dva miliona KM za firmu ‘Inko metal'”, naglasio je Mešić.
Pojasnio je da Koksno-hemijski kombinat u firmi GIKIL ima 70 odsto vlasništva, a GSHL 30 odsto, te da će indijska kompanija imati 51 odsto kada ispuni svoje obaveze.
Faik Buševac, zamjenik generalnog direktora GIKIL-a, smatra da bi ova koksara stala da indijski partner nije dao garanciju za nabavku uglja, a novac koji treba da uloži zapravo su obrtna sredstva za ugalj.
Pokretanje četvrte koksne baterije
Ministar Sehudin Ograšević kaže da su u toku razgovori da Razvojna banka FBiH odobri kredit GIKIL-u kako bi bila pokrenuta četvrta koksna baterija.
“Koksara je u prošloj godini platila 23 miliona KM za transport. Kada bismo pokrenuli četvrtu koksnu bateriju sam transport bi bio 45 do 50 miliona KM. To je samo jedna od koristi za nas”, smatra Ograšević.
Faik Buševac iz GIKIL-a ističe da će zatražiti kredite ili partnera kako bi pokrenuli četvrtu koksnu bateriju. Napomenuo je da bi njeno pokretanje značilo manje troškove i veću proizvodnju. Dodao je da je ranije potpisano pismo namjere da indijski suvlasnik pokrene četvrtu koksnu bateriju, ali da nije napravljen aneks ugovora o osnivanju firme GIKIL tako da to nije obaveza GSHL-a.Nezavisne novine
Neizvjesno ulaganje oko 40 miliona KM
