SANKT PETERBURG, Rusija neće povećavati izvozne carine na drvenu građu 2010. godine, izjavio je ruski premijer Vladimir Putin tokom razgovora sa finskim kolegom Matijem Vanhanenom u vezi sa trgovinskim sporom sa Finskom oko taksi.
Vanhanen je rekao da očekuje da njegova vlada odobri prolazak ruskog gasovoda “Sjeverni tok” kroz teritoriju te zemlje.
“Ruska vlada već je donijela odluku da odgodi naredni krug pregovora o povećanju taksi na oblovinu. Danas mogu da kažem da će ovaj moratorijum biti produžen za narednu godinu”, rekao je Putin tokom razgovora u Sankt Peterburgu.
On je dodao da je odluka Moskve uslijedila nakon “naglog pada” u potražnji izvoza drvene građe usljed globalne finansijske krize.
Izvoz je teško pogođen od kada je Rusija počela postepeno da povećava izvozne carine 2006. godine, ali Moskva carine na izvoz okrugle drvene građe vidi kao sredstvo ohrabrivanja investiranja u razvoj svoje vlastite drvo-prerađivačke industrije.
Vanhanen je oštro kritikovao tarife kao protekcionističke, rekavši da Moskva treba da ubrza pregovore za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
“Smatramo da ukidanje zaštitnih izvoznih carina na drvenu građu može da bude odgovor na problem razvoja prerađivačke industrije. Imamo različita gledanja na ovo pitanje”, rekao je finski premijer.
“Što se tiče Svjetske trgovinske organizacije Finska vidi Rusiju u toj organizaciji. Finska vlada donijeće odluku početkom novembra o prolasku gasovoda `Sjeverni tok`”, rekao je Vanhanen novinarima nakon razgovora sa Putinom.
On je dodao da će nakon toga službe zadužene za pitanja ekologije dati svoje odobrenje izgradnji gasovoda, a to će sve biti završeno do kraja godine.
Projekat gasovoda koji vodi ruski energetski gigant “Gasprom” u saradnji sa njemačkim “E. On Rurgas” i “BASF-vinteršol” predviđa prolaz gasovoda ispod Baltičkog mora, koji prebacuje gas iz Rusije ka EU.
Gasovod će povezati ruski grad Viborg i Grejfsvold u Njemačkoj u dužini od 1 220 kilometara, a prolaziće ispod Baltičkog mora i kroz ruske, finske, švedske, danske i njemačke vode.
Danska je u utorak odobrila projekat, a Finska i Švedska to tek treba da urade. Projekat su kritikovale Poljska i druge baltičke zemlje, koje tvrde da su ovim projektom zaobiđene.
U međuvremenu, ruski zvaničnici ovog vikenda žalili su se da finske kompanije ne investiraju dovoljno u ruski drvo-prerađivački sektor tražeći još projekata na ruskom dalekom istoku.
“Finski kapital se najviše investira u ruski sjeverozapad i region Moskve, ali finski investitori prisutni su i u Moskvi, a možda će ih interesovati da butu zastupljeni i na dalekom istoku”, rekao je ministar industrije i trgovine Viktor Krištenko, dok njegov zamjenik Andrej Dementijev kaže da nažalost finske kolege ne investiraju dovoljno u Rusiju.
Prema izjavama finskih zvaničnika više od jedne milijarde evra investirali su finski biznismeni u rusku drvnu indsutriju u posljednjih 15 godina.
Rusija, jedina velika ekonomska sila koja je još uvijek izvan Svjetske trgovinske organizacije, počela je pregovore o članstvu 1993. godine, ali razgovori su obilježeni rastućom ruskom frustracijom zbog cijelog toka procesa.
Moskva je ove godine iznenadila ovo trgovinsko tijelo svojim neortodoksnim zahtjevom da se pridruži organizaciji u sklopu zajedničke carinske unije sa bivšim svojetskim susjedima Bjelorusijom i Kazahstanom.