SARAJEVO, Sporazum sa resornim ministarstvima o podršci Svjetske banke budžetima u BiH od 100 miliona dolara je pred finalizacijom, kaže Marko Mantovaneli, šef Kancelarije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini.
Mantovaneli poručuje da se reforme ne mogu odgađati i stoga je poruka vlastima da uvedu red u kuću i provedu mjere u okviru sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom. Nije siguran da postoji politički kapacitet u izbornoj godini da se reforme poguraju, ali upozorava da će biti loše ako vlasti propuste ovu priliku.
Otkako je potpisano pismo namjere sa MMF-om, stendbaj aranžman je u stalnom iskušenju, a posljednjim zaključcima Parlamenta FBiH o zadržavanju istih primanja boračkoj populaciji doveden je u pitanje. Šta vlasti u FBiH time rizikuju?
MANTOVANELI: Ja ne mogu govoriti u ime MMF-a. Predstavnici MMF-a će biti ovdje u novembru i oni će tada obaviti pregled, sagledati kakvo je stanje u vezi sa fiskalnim okvirom koji je zemlja usaglasila. Mi smatramo da je potrebno učiniti sve što je moguće da ti ciljevi budu zadovoljeni. Često ponavljam da je puno bolje uopšte ne ulaziti u sporazum sa MMF-om nego nešto dogovoriti pa se onda ne pridržavati, jer će to imati negativnog uticaja na kredibilitet zemlje, a takođe imaće praktične posljedice u smislu finansiranja. Posebno naglašavam, u Federaciji BiH to nije scenarij koji bismo voljeli vidjeti.
Da bismo izašli iz teškoća, reforme treba provesti. Ima li snage za to?
MANTOVANELI: Reforme su neophodne bilo ili ne bilo MMF-a, bilo ili ne bilo Svjetske banke. Program MMF-a daje okvir unutar kojeg se to može učiniti. Jednostavno, to su reforme koje se ne mogu odgađati. Trebalo je da budu provedene čak i prije nego što je ekonomska kriza pogodila BiH. Sada je poruka uvedite red u kuću i to su upravo kratkoročne mjere u okviru sporazuma sa MMF-om. Isto tako treba razmišljati i o srednjoročnom periodu, na koji način obnoviti rast u zemlji i zaštititi najugroženije građane.
Da li vjerujete da u političkim strukturama u BiH ima spremnosti da se izgube izbori kako bi bile provedene nepopularne mjere?
MANTOVANELI: U tome je izazov. Godine 2004. zemlja je donijela zakone koji su uređivali ta pitanja. Zakoni su bili slični u oba entiteta i to je bio značajan iskorak. To nisu bili savršeni zakoni, ali su bili adekvatni. Da se išlo u provođenje tih zakona bez uvođenja izmjena, sada ne bismo bili u ovoj situaciji. Međutim, zemlja je izmijenila zakone i uvele nove korisnike, posebno u Federaciji BiH. Ne znam da li postoji politički kapacitet u izbornoj godini da se poguraju reforme, ali ono što znam je da će biti vrlo negativno ako sada propuste ovu priliku.
Najavili ste podršku Svjetske banke budžetima od 100 miliona dolara, ali treba doći do prilike da možemo koristiti taj novac. Koji su uslovi za to i koliko dugo ćete čekati da ih bh. vlasti ispune?
MANTOVANELI: Blizu smo postizanja dogovora sa resornim ministrima i na tehničkom nivou sa predstavnicima izvršne vlasti. Postigli smo sporazum da se u što većoj mogućoj mjeri vratimo na stanje kakvo je bilo 2004. godine. To je u velikoj mjeri vezano za opoziv zakonodavstva koje tretira nezaposlene demobilisane borce u FBiH. Dakle, nije više pitanje da li će biti ukinuto to zakonodavstvo ili ne, nego momenat od kada prestaje njegova primjena. Drugo, od vlasti tražimo da uvedu mehanizme kojima će ova sredstva biti usmjeravana najsiromašnijim korisnicima. Zahtjev je da mehanizmi sada samo budu uspostavljeni, a da se počnu provoditi 2011. godine. I treće, treba provesti reviziju podobnosti i eliminirati borce, invalide i druge koji zloupotrebljavaju sistem. Mi predlažemo da revizija bude fazna s obzirom na to da ne može biti primijenjena odjednom na sve korisnike. Ta tri elementa smo u najvećoj mjeri usaglasili sa Republikom Srpskom i Federacijom BiH. Mi ćemo 100 miliona dolara isplatiti tek nakon što ovo zakonodavstvo bude usvojeno. Na ispunjavanje uslova nećemo čekati zauvijek i ne zadugo.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić je u razgovorima sa zvaničnicima Svjetske banke u Istanbulu ovih dana tražio da BiH i dalje dobija kredite pod povoljnim IDA uslovima. Koliko je to realno?
MANTOVANELI: Od 1996. do sada BiH je koristila samo jeftina beskamatna IDA sredstva u ukupnom iznosu oko 1,3 milijardi dolara. Prošle godine je odobreno 25 miliona dolara nepovoljnijih IBRD sredstava, što znači da je IBRD ovdje u ranom stadiju. Istina je da su bh. vlasti tražile da period raspoloživosti IDA sredstava bude produžen. Naša uprava je rekla da će razmotriti zahtjev. Međutim, bruto društveni proizvod po stanovniku u BIH je već četiri puta veći od minimuma za IDA sredstva, tako da je to težak prijedlog za opravdati. Prvo moramo vidjeti da vi trošite ona sredstva koja su već izdvojena.
Novca manje od zahtjeva
Na godišnjem sastanku u Istanbulu pomenuto je da Svjetska banka nema dovoljno novca. Da li je to tačno?
MANTOVANELI: Naš predsjednik je kazao da je potražnja toliko velika da sredstva kojima trenutno raspolažemo neće moći pokriti sve te zahtjeve. To ne znači da nemamo novca, ali znači da su zahtjevi puno veći od trentunih mogućnosti. Stoga je predsjednik tražio od naših članova da razmotre povećanje kapitala Svjetske banke, a ako se to ne desi, onda ćemo ići sa projektima u mjeri u kojoj nam raspoloživa sredstva dopuštaju.
To je još jedna poruka za BiH – vi konkurirate sa drugim zemljama koje takođe žele ova sredstva. Nezavisne novine