BANJALUKA, Zahtjev za reorganizaciju ”Elektroprenosa BiH” uslijedio je nakon sve većeg broja neusaglašenih odluka koje se zbog većinskog učešća članova iz Federacije BiH donose preglasavanjem na štetu Republike Srpske (RS).
”Entitetska podjela u Upravi i Upravnom odboru ove kompanije posebno je izražena oko izrade dugoročnih razvojnih planova prenosne mreže, planova investicija, nabavke, te strukture i broja zaposlenih”, navodi se u Informaciji Vlade RS o zakonima koje je pokušao da nametne visoki predstavnik za BiH 18. septembra.
U Informaciji Vlade RS, koju danas razmatra Narodna skupština RS na posebnoj sjednici, podsjeća se da je Vlada zbog toga, kao jedan od akcionara, odlučila da pokrene aktivnosti na zaštiti svojih interesa, a premijer Milorad Dodik predložio je način daljeg funkcionisanja kompanije kroz principe sadržane u predloženim zaključcima na prvoj sjednici Skupštine akcionara Kompanije održanoj 13. februara prošle godine.
Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da se održi sastanak resornih ministarstava za energetiku, 12. juna prošle godine u Banjaluci je održan pripremni sastanak pomoćnika ministara na kojem su iskazani potpuno različiti stavovi predstavnika ministarstava.
Sastanak resornih ministara održan je 30. jula prošle godine na kojem su predstavnici Vlade FBiH potvrdili potpuno različite stavove akcionara u rješavanju problema u radu kompanije.
Vlada RS je potom 11. septembra prošle godine, nakon razmatranja i usvajanja Informacije o stanju i problemima u ”Elektroprenosu BiH” i načinima njihovog prevazilaženja, donijela set zaključaka radi zaštite svojih interesa.
Vlada je 24. septembra razmatrala Informaciju o zakonima koje je pokušao da nametne visoki predstavnik i donijela odgovarajuće zaključke.
Visoki predstavnik je 18. septembra nametnuo odluku kojom se donosi Zakon o raspodjeli, namjeni i korištenju finansijskih sredstava dobijenih po Aneksu Ce Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji i mijenja dogovorenu raspodjelu tih sredstava i način njihovog vraćanja u korist institucija BiH i Brčko distrikta.
U Informaciji Vlade se navodi da je visoki predstavnik 18. septembra nametnuo set zakona iz oblasti državljanstva, i to Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državljnstvu BiH, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državljanstvu RS i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu FBiH, sa kojima je Vlada RS izrazila neslaganje.
Ustavom BiH propisano je da “postoji državljanstvo BiH koje reguliše Parlamentarna skupština BiH i državljanstvo svakog entiteta koje reguliše svaki entitet pod uslovom da su svi državljani svakog entiteta tim i državljani BiH”, ističe se u Informaciji Vlade RS.
U Informciji se dodaje da je Zakonom o državljanstvu BiH propisano da ”zakoni o državljnstvu koje donose entiteti moraju biti u skladu sa Ustavom BiH i ovim zakonom”.
