BRISEL, Banke koje su spašene državnom pomoći moraće sprovesti stroge provjere izdržljivosti da bi Evropska unija odobrila njihovo prestrukturiranje, objavila je Evropska komisija.
“Povratak banaka na održivo poslovanje najbolja je garancija stabilnosti i njihove dugoročne sposobnosti da kreditiraju privredu. Da bi kreirale strategije za održivu budućnost, banke će morati provjeriti svoju izdržljivost”, navodi se u smjernicama kojima će se Evropska komisija služiti pri ocjenjivanju usklađenosti državne pomoći s njenim propisima.
Te provjere moraće uključiti dubinske analize sposobnosti banke da opstane finansijski i u slučaju iznenadne krize na tržištima. Banke čiji poslovni modeli izgledaju prerizični mogle bi biti prisiljene da promijene planove, prodaju poslovnice ili zatvorite svoja vrata.
Provjere na kojima insistira Evropska komisija mogle bi rezultirati izmjenom modela poslovanja banaka, otkrivanjem i uklanjanjem problematične imovine, povlačenjem iz gubitaških poslova ili čak razmatranjem mogućnosti da ih apsorbuje održivi konkurent ili da prestanu s poslovanjem. Komisija će se služiti smjernicama do kraja 2010. godine, a one su usvojene nakon što su vlade zemalja EU potrošile milijarde evra na spasavanje posrnulih banaka u pokušaju da im obezbijede uslove za profitabilno poslovanje.
“Finansijska kriza možda još nije gotova, ali moramo ozbiljno početi raditi sa zemljama članicama kako bismo restrukturirali evropske banke. Moramo se pobrinuti da banke ponovno održivo posluju i bez državne pomoći”, kazala je Neli Kros, evropski komesar za zaštitu tržišne utakmice.
Prema propisima EU, državna pomoć je dopuštena samo u slučajevima kada ne pruža nepravednu prednost kompaniji ili banci koja je prima i ukoliko će one moći u budućnosti preživjeti bez pomoći.
Budući da niz banaka u EU trenutno opstaje isključivo zahvaljujući državnoj pomoći, Evropska komisija je bila prisiljena da aktivira krizne propise da bi spriječila urušavanje finansijskog sistema. Uobičajeni propisi Evropske komisije o državnoj pomoći stupiće ponovo na snagu 1. januara 2011. godine.
Vodeće svjetske banke u međuvremenu su priznale da je pojačana regulativa nužna s obzirom na nehajan odnos prema riziku zbog kojeg se njihov sektor u oktobru prošle godine našao na ivici ponora.
“Priznajemo da su potrebne dalekosežne reforme regulative i industrije da bi se otklonile ranjivosti sistema. Povratak na staro za nas ne dolazi u obzir”, izjavio je Jozef Akerman, šef Deutsche Bank i predsjedavajući Instituta za međunarodne finansije (IIF), vodećeg međunarodnog finansijskog lobija koji obuhvata više od 370 finansijskih kompanija iz cijelog svijeta.
SAD i Evropska unija upravo usvajaju krupne reforme sistema za regulaciju finansijskog sektora, a načelno su usaglasile pristup tom problemu na aprilskom samitu grupe najrazvijenijih zemalja svijeta G20. Njihove napore podržavaju i predstavnici finansijskog sektora.
“Regulatori moraju pomno koordinisati novi sistem čije se konture već naziru. Moraće se izbjegavati protekcionistički pritisci, određeni isključivo nacionalnom perspektivom koju ne prati odgovarajuća koordinacija sa drugim zemljama”, kazao je Valter Kajlholc, čelnik švajcarskog finansijskog diva – reosiguravajuće kuće “Swiss Re”.
IIF se ipak odupro prijedlozima najdalekosežnijih reformi, upozorivši da bi pretjerana regulativa mogla prigušiti inovacije koje su u proteklim decenijama bile glavni motor rasta svjetske ekonomije. Kritikom je popraćena želja američkog predsjednika Baraka Obame da američka centralna banka nametne oštriju regulativu skupini sistemski važnih banaka čiji bi slom mogao ugroziti cijeli Wall Street. IIF ističe da bi to bila greška koja bi mogla poremetiti konkurenciju na tržištima.
IIF priznaje da će banke morati povisiti iznos rezervi kapitala da bi se u budućnosti bolje zaštitile od kriza. Bankarski lobi, međutim, upozorava da treba izbjegavati pretjerano krut pristup zahtjevima u vezi s rezervama i likvidnosti i voditi računa o prilikama u svakoj pojedinoj banci.