BEOGRAD, Inflacija u Srbiji do kraja juna imaće silaznu putanju, nakon čega će zabilježiti blagi rast, tako da bi na kraju godine trebalo da bude u okviru ciljanog raspona i iznosi oko 8,8 odsto, rečeno je danas na predstavljanju Izvještaja Narodne banke Srbije o inflaciji.
Direktor Sektora NBS za ekonomske analize i istraživanja Branko Hinić izjavio je da će na stabilizaciju cijena do kraja godine uticati pad tražnje, nove mjere fiskalne politike i usporavanje rasta cijena pod kontrolom države.
Prema njegovim riječima, ublažavanje inflatornih pritisaka otvoriće mogućnost za dalje ublažavanje monetarne politike, tako da je u narednom periodu vjerovatnije da će referentna kamatna stopa biti snižena, nego da će biti povećana ili zadržana na sadašnjih 14 odsto.
Hinić je istakao da bi ublažavanje monetarne politike moglo izostati ako rast regulisanih cijena premaši dogovoreni okvir od 13 odsto plus minus dva odsto, ili ako loša godina za poljoprivredu ugrozi ciljani nivo inflacije.
On je napomenuo da se u drugom tromesečju ove godine očekuje znatno manji rast cijena pod kontrolom države nego od početka godine, a najveći rast imaće cijene naftnih derivata – 13,1 odsto, lijekova – 9,6 odsto i komunalno-stambenih usluga – 3,6 odsto.
Hinić je naveo i da je rast inflacije u ovoj godini pod snažnim uticajem povećanja regulisanih cijena, dok je bazna inflacija od početka godine relativno niska, i u martu i aprilu bila je 0,1 odsto.
Od početka godine kreditna aktivnost banaka prema stanovništvu opada, dok prema privredi blago raste, naveo je Hinić ističući da to ne može da nadomjesti nedostatak prekograničnih kredita.
On je naglasio da se smanjenje referentne kamatne stope i dalje ne odražava na smanjenje kamatnih stopa banaka dodajući da banke u Srbiji imaju dovoljno sredstava, ali radije kupuju hartije od vrijednosti NBS i Republike Srbije, nego što daju kredite.
Prema njegovim riječima, postoji obostrano nepovjerenje između banaka i preduzeća, pošto preduzeća ne uzimaju kredite jer ne žele da ulaze u nove projekte u uslovima neizvesne privredne perspektive, dok banke nemaju dovoljno povjerenja u preduzeća.
Hinić je ukazao da je glavni izazov kako podstaći kreditnu aktivnost banaka, jer i pored mjera vlade i relaksiranja monetarne politike NBS, kreditna aktivnost nije ubrzana pošto banke daju prioritet sigurnosti.
On je ocijenio da će aranžman Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom povećati povjerenje investitora u Srbiju, popraviti kreditni rejting zemlje, što će značiti jeftinije izvore kreditiranja i olakšati pristup sredstvima Svetske banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija.
Ekonomista Stojan Stamenković istakao je da postoje “mali pozitivni signali” ekonomskog oporavka Srbije, ali se ne može reći da je uspostavljena uzlazna tendencija, iako je izvjesno da neće biti pogoršanja ekonomske aktivnosti.
On je ocijenio da će, uprkos tome što je pad bruto domaćeg proizvoda u martu zaustavljen, njegov ukupan pad u ovoj godini biti pet do šest odsto, ili pod najpovoljnijim uslovima četiri odsto.