ZAGREB, Pred ekonomijama BiH i Hrvatske su slični izazovi i zbog toga institucije dvije zemlje treba da djeluju na sličan način kako bi ublažili posljedice globalne ekonomske krize.
Ocijenili su to guverneri Centralne banke (CB) BiH Kemal Kozarić i Narodne banke Hrvatske Željko Rohatinski tokom susreta u Zagrebu. Saradnja u definisanju mjera za suzbijanje posljedica globalne ekonomske krize i moguća zajednička supervizija bankarskih grupacija koje djeluju u obje zemlje bile su teme njihovog prvog sastanka održanog u Zagrebu.
“Ekonomski pokazatelji i prognoze govore da će se obje zemlje naći u sličnoj situaciji i da će nam 2009. godina biti jednako teška”, kazao je Kozarić i napomenuo da je najvažnije da komercijalne banke u obje zemlje ostanu likvidne.
Ocijenio je da je BiH u povoljnijoj situaciji od Hrvatske, jer je manje zadužena, te da bi kroz eventualni stend baj aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) mogla povući oko 600 miliona eura.
“Taj aranžman bi dobrodošao zbog uspostave finansijske discipline”, rekao je Kozarić i dodao da Narodna banka Hrvatske ima više mehanizama za djelovanje u kriznoj situaciji nego što je to slučaj sa CB BiH.
Kozarić je istakao da bi zajednička supervizija mogla dovesti i do mjera koje se neće svima svidjeti, ali da se informacije moraju razmjenjivati.
“Već se govori o i zajedničkoj superviziji u cijeloj EU, jer je kriza došla putem globalizacije. Mjere ne mogu biti iste, ali treba da budu slične”, smatra Kozarić.
Rohatinski je istakao da bi Hrvatska ove godine trebalo da vrati 10,5 milijardi eura glavnice ranije uzetih kredita i izrazio zabrinutost da će to stvoriti rizike.
“Najveće probleme mogla bi imati preduzeća koja nemaju dugoročne ugovore s inostranstvom, a najmanje poslovne banke”, rekao je Rohatinski i dodao da postoji mogućnost da se Hrvatska zaduži za novih 750 miliona do milijardu eura.
On se usprotivio stend baj aranžmanu s MMF-om navodeći da Hrvatska i bez te institucije može provesti sve mjere koje bi MMF od nje tražio, ponajprije štednjom, odnosno smanjenjem javne potrošnje i smanjenjem deviznih rezervi.
Deblokada sukcesije
Tokom sastanka u Zagrebu bilo je riječi i o deblokadi procesa sukcesije imovine bivše Jugoslavije, jer su zaustavljena mnoga važna pitanja. No ovi razgovori biće nastavljeni u Sarajevu na sastanku predstavnika svih zemalja sukcesora bivše zemlje. Sastanak će biti zakazan čim bude i zvanično imenovan novi predstavnik Crne Gore, nakon njenog odvajanja od Srbije, jer se ovi sastanci mogu održavati samo uprisustvu predstavnika svih zemalja. Nezavisne n.
Prednost BiH manja zaduženost
