BANJALUKA, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske (RS) postupa neefikasno u procesu plasiranja podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivrede, dok je vrijeme obrade zahtjeva za podsticaje dugo, rezulati su revizije učinka Glavne službe za reviziju javnog sektora RS.
Ministarstvo nema jasno propisana interna pravila i procedure u postupanju sa predmetima u sistemu podsticaja, rekao je rukovodilac Sektora za reviziju učinka u Glavnoj službi za reviziju Milovan Bojić danas u Banjaluci prilikom predstavljanja rezultata revizije učinka o temi “Efikasnost plasiranja podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivrede”.
On je istakao da je realno prihvatljivo vrijeme obrade zahtjeva za korisnike podsticaja do 30 dana, dok se oko dvije trećine predmeta procesuira duže od 30 dana.
Vrijeme obrade zahtjeva u periodu od 2005. do 2008. godine pokazuje neprihvatljiva odstupanja u rasponu od pet do 225 dana, rekao je Bojić i dodao da je ispitivanje pokazalo da se trećina predmeta rješava u roku od 30 dana, a samo šest odsto u roku do 15 dana.
“Skraćivanjem vremena procesuiranja predmeta u skladu sa potrebama i očekivanjima krajnjih korisnika uspostavio bi se efikasniji rad”, naglasio je Bojić.
On je podsjetio da je 2005. godine za podsticaj bilo izdvojena 32.969.000 KM, a 2008. godine 80 miliona KM, zatim da je 2005. Ministarstvu pristigao 3 261 zahtjev za podsticajne mjere, a 2008. oko 20 000, dok je broj podsticajnih mjera u 2005. godina bio 27, a u 2008. godini 50.
“Dugo vrijeme procesuiranja predmeta ima dugoročne posljedice na društvo…, a posebno na poljoprivredne proizvođače koji koriste podsticaja”, rekao je Bojić.
On je obrazložio da zbog toga nije omogućeno dugoročno planiranje i organizovanje poljoprivredne proizvodnje, njen nastavak i unapređenje, a smanjuje se tržišna i konkurentska pozicija prema proizvođačima iz okruženja.
Bojić je rekao da informisanje poljoprivrednika nije u skladu sa njihovim očekivanjima i da nije u funkciji efikasnog plasiranja podsticajnih sredstava.
On je naglasio da na efikasnost rada Ministarstva utiču organizacioni, materijalno-informatički i upravljački faktori, kao što su nepostojanje registra poljoprivrednih proizvođača, jedinstvenog informacionog sistema, jedinstvene baze podataka, neadekvatne kadrovske popunjenosti, kao bitnih pretpostavki za planiranje, internu razmjenu podataka, kvalitetnu eksternu komunikaciju, praćenje predmeta u radu i pouzdano izvještavanje.
“Preporučuje se promjena pristupa i praksa rada u Resoru poljoprivrede u prvoj fazi procesa koja se odnosi na izradu i donošenje rješenja o priznavanju prava na podsticaje”, rekao je Bojić, ističući da je ministarstvo upoznato sa preporukama koje su, prema njegovim riječima, prihvaćene.
On je istakao da za povećanje nivoa efikasnosti Ministarstva nije dovoljno uspostaviti pravila i procedure, već jačati kapacitete Ministarstva, kao i organizacione, upravljačke i kadrovske kapacitete i potencijale provođenjem aktivnosti utvrđenih strategijom i akcionim planom.
Glavni revizor RS Boško Čeko rekao je da je revizija učinka nova vrsta revizije u javnom sektoru i da ona posljednjih godina u svijetu bilježi brži i intenzivniji razvoj.
Navodeći da je revizija učinka – revizija budućnosti – Čeko je istakao da se ona nezavisno i profesionalno ispitivanje ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti rada Vlade, vladinih i ostalih institucija javnog sektora u funkcionisanju programa, projekata i aktivnosti u njihovoj nadležnosti.
“Revizija učinka odgovora na pitanje da li se rade pravi poslovi i da li se poslovi rade na pravi način”, rekao je Čeko.