SARAJEVO, Guverner Centralne banke /CB/ BiH Kemal Kozarić izjavio je danas da na komercijalne banke u BiH nema direktnih uticaja i refleksija krize koja se dešava na svjetskom tržištu, ali da su indirektne posljedice vidljive kroz nervozu građana.
“Zamolio bih građane da i dalje imaju povjerenje u komercijalne banke koje su stabilne i nisu poslovale sa hipotekarnim kreditima, nemaju toksičnih depozita i sa te strane nema bojazni za njihove depozite”, rekao je Kozarić nakon sastanka predstavnika Udruženja banaka BiH, Agencije za osiguranje depozita BiH, entitetskih agencija za bankarstvo i CB BiH.
On je pozvao građane da ne podižu svoje depozite iz banaka, jer se time “reže grana na kojoj sjedimo, pošto od njih zavise i budući krediti i visina kamatnih stopa kako građanima tako i privredi i to će indirektno uticati na standard građana i razvoj privrede u BiH”.
Guverner CB BiH istakao je da su rezerve stabilne i da iznose šest milijardi i 800 miliona KM, te da sve komercijalne banke ispunjavaju obaveznu rezervu bez ikakvih problema.
“Intevrencijom CB BiH obezbijeđeno je 200 miliona evra gotovine i, ako bude potrebno, možemo još da obezbijedimo. Juče su smanjene stope obavezne rezerve sa 18 na 14 odsto čime smo im još proširili likvidnih horizont komercijalnih banaka i s te strane ne očekujem probleme da ne mogu da odgovore na svoje obaveze”, rekao je Kozarić.
Kozarić je izrazio bojazan da bi 2009. godina mogla biti veoma teška za sve građane i upozorio Savjet ministara BiH i vlade entiteta da realno planiraju svoje budžete.
“To se može desiti ukoliko plasmani banaka budu manji, kamatne stope veće, ukoliko se ne nastavi privatizacija, a stala je, i ukoliko se vlade na svim nivoima ne prestanu baviti politikanstvom već ekonomijom. Vrlo odgovorno tvrdim, ako se to dogodi – da će se reflektovati na standard svakog od nas”, rekao je Kozarić.
On je naglasio da nema ekonomije bez komercijalnih banaka, te da se ne smije dozvoliti da se uđe u zamku nepovjerenja građana u banke.
Prema Kozarićevim riječima, komercijalne banke su do sada u BiH plasirale 13 milijardi, a štednja je pet milijardi, što znači da više potražuju od građana, te u sitauaciji kada bi svi podigli depozite, banke bi nastavile da naplaćuju svoja potraživanja.
“Tada više neće biti ni kredita niti bilo čega. Nije dobra situacija u kojoj se ne vjeruje bankama, iako razumijem građane koji imaju loše predratno iskustvo”, rekao je Kozarić.
Izvršni sekretar Udruženja banka FBiH Mijo Mišić izjavio je da je već odranije poznato da će u ovoj godini doći do blagog rasta kamatnih stopa, kada još nije bilo ni govora o svjetskoj krizi.
“Dali smo podatak na osnovu statistike CB BiH od 30. juna prošle godine do 30. juna ove godine. Za protekla tri mjeseca nismo prikupili statistiku, ali imamo informacije da se blagi rast kamatnih stopa nastavlja kada je riječ o kreditima. Došlo je i do značajnijeg porasta kamatnih stopa na depozite, one oročene preko godinu dana, što je najava da će i aktivne kamate u budućem periodu morati rasti”, rekao je Mišić.
On je istakao da je utješna činjenca da su centralne banke i nacionalne banke izvršile intevrenciju i snižavale svoje referentne kamatne stope, što može imati pozitivnu refleksiju i na BiH.
Interni revizor Agencije za bankarstvo Republike Srpske (RS) Milan Trninić istakao je da u bankama u RS nije došlo do pada ukupnog nivoa štednje.
“Čak naprotiv za prvi kvartal imali smo povećanje štednje za 95 miliona KM. Odnos uplata i isplata u bankama je različiti, međutim na ukupnom nivou nije došlo do značajnijih isplata štednje”, rekao je Trninić.
Mustafa Brkić iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH izjavio je da su građani u proteklih desetak dana podigli depozite u vrijednosti od 81 milion KM.