BANJALUKA, Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić smatra da BiH nije makroekonomski stabilna, jer to ne može biti sa visokim spoljnotrgovinskim deficitom i stopom nezaposlenosti.
Kozarić je rekao da su globalni “šokovi” cijena energije i hrane doprinijeli rastu cijena u BiH.
On je intervjuu “Novom reporteru” naveo da cijene uvezenih proizvoda i usluga direktno utiču na kretanje cijena u BiH.
Kozarić je istakao da je godišnja stopa inflacije u BiH u maju veća za 4,5 procentnih poena nego u zoni evra, procijenivši da bi pod uslovom da uspori rast cijena energije i hrane prosječna stopa inflacije u ovoj godini u odnosu na prethodnu mogla biti između osam i 10 odsto.
On je naveo da je uloga Centralne banke na ublažavanju posljedica nadolazeće inflacije mala, te da su neophodni disciplinovanje fiskalne politike, odnosno zadržavanje uravnoteženja budžeta, analiza deficita i subvencionisanje sektora čija proizvodnja može substituirati uvoz, zaustavljanje politike rasta plata u javnom sektoru.
Kozarić je rekao da se inflacija ne može ublažiti devalvacijom konvertibilne marke, jer bi to imalo kratkoročni efekat i da bi devalvacija zapravo bila kazna za građane, dok bi samo pojedinci profitirali.
Govoreći o povećanju kamatnih stopa, on je naveo da će to biti u skladu sa povećanjem Euribora, jer je u evrozoni, gdje se banke zadužuju, a većina banaka u BiH ima svoje banke-majke u inostranstvu, poskupio novac.
“Smatram da se ipak može prije reći da će doći do zaustavljanja pada kamatnih stopa, odnosno da će komercijalne banke iskoristiti svoje unutrašnje rezerve obzirom na stalnu borbu za veće tržišno učešće i za svakog kvalitetnog klijenta. Eventualno povećanje kamatnih stopa može se očekivati za pojedine proizvode komercijalnih banaka, uz selektivan pristup prema klijentima”, rekao je Kozarić.
On je ponovio podatak prema kojem je ukupna zaduženost građana u BiH, zaključno sa majem 6,2 milijarde KM, od čega na zaduženje po kratkoročnim kreditima otpada 625 miliona KM, a oko 5,6 milijardi KM po osnovu dugoročnih kredita.
