SARAJEVO, BANJALUKA – Statistička politika u BiH je katastrofalna i dio je neuređenog bh. društva, pa i ono malo podataka koji su statistički obrađeni su loši i nedovoljni, smatraju stručnjaci.
Slavko Kukić, profesor na Sveučilištu u Mostaru, kazao je kako BiH nema uvid u broj stanovnika, spolnu, starosnu i profesionalnu strukturu.
“Nemamo podatke ni o migrantskim pomjeranjima nastalim zbog rata i nakon njega, a kamoli da imamo uvid u neke detalje u oblasti gospodarstva. BiH nema podataka o broju pojedinih vrsta domaćih životinja, niti uvid u svakodnevna kretanja u oblasti privrednog razvoja i slično”, objasnio je Kukić.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje društva i države u punom kapacitetu je temeljna pretpostavka za kvalitetnu statističku politiku, ali je “BiH daleko od toga”.
Stevo Pašalić, predsjednik Centra za populaciona i društvena istraživanja, rekao je da je statistička politika u BiH “blago rečeno katastrofalna”.
“Pa BiH nema ni popis stanovništva. Podaci koje imamo obično su polupodaci, nedovoljni za bilo kakvu veću analizu”, kazao je Pašalić.
On je dodao da je bezbroj puta istaknuto da je popis stanovništva strateško pitanje za BiH.
“Popis stanovništva je najorganizovanije i najsloženije mjerenje u prostoru, bez čijih validnih podataka nema mogućnosti relevantnog strateškog razvojnog planiranja u BiH, ali očito je da ga neko opstruiše”, kazao je Pašalić.
I u Zavodu za statistiku FBiH su kazali kako je statistička politika posljedica funkcionisanja domaćih vlasti.
“Činjenica je da Zavod dobija mnogo zahtjeva za istraživanje pojedinih oblasti, ali bez odobrenja Vlade FBiH ne možemo ništa uraditi”, objašnjavaju u Zavodu. Kako kažu, vlastima često šalju prijedloge za statistička istraživanja, ali se rijetko desi da od njih dođe inicijativa za provođenje određenog istraživanja.
“Vlasti su definitivno nezainteresirane”, istakli su u Zavodu.
Statistički podaci se u FBiH prikupljaju u indeksu industrijske proizvodnje, biljnoj i stočarskoj proizvodnji, šumarstvu, građevinarstvu, saobraćaju, unutrašnjoj trgovini, ugostiteljstvu i turizmu. Također, prate zaposlenost i nezaposlenost, cijene, stanovništvo, te njegovu starosnu strukturu. Provode i godišnja istraživanja u oblasti obrazovanja, pravosuđa i socijalne zaštite.
U Zavodu za statistiku RS kazali su da proizvode zvanične statističke podatke za sve kategorije korisnika, od Vlade RS i drugih organa, preko poslovnih sistema, naučnih institucija, medija, do najšire javnosti i pojedinaca.
“Statistički podaci se prikupljaju u indeksu industrijske proizvodnje, obrazovanja, socijalne zaštite, šumarstva, poljoprivrede, ugostiteljstva, unutrašnje trgovine i drugog”, kazali su u Zavodu.
Udruženja potrošača sama skupljaju podatke
Osam udruženja potrošača u RS najavilo je da će od septembra sami početi da vode statistiku o takozvanoj potrošačkoj korpi, iako te podatke prikuplja i Zavod za statistiku.
“Ovo smo odlučili jer samo na taj način možemo doći do pravih podataka, a onda na osnovu njih ukazivati vlastima na čemu treba da rade kako bi poboljšali život građana u RS, ali i cijeloj BiH”, rekao je Ljubo Janjić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Plava sfera” iz Banjaluke.
On je pojasnio da je Zavod za statistiku RS početkom godine podatke u vezi s potrošačkom korpom počeo da izražava u indeksima, što je običnom građaninu potpuno nerazumljivo. Nezavisne N.