MOSKVA, Šteta koju bi promena klime mogla nanijeti svjetskoj privredi mogla bi do 2100. godine dostići 20 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prognozirao je rukovodilac ruskog Centra za zaštitu prirodne sredine i konsultant Svjetskog fonda za zaštitu divljine (WWF) Georgij Safonov.
Tako impresivna cifra je posljedica prvenstveno smanjenja prinosa poljoprivrednih kultura i naročito se, kad je reč o Rusiji, tiče plodnih regiona juga te zemlje, Kavkaza i Povoložja koji mogu biti pogođeni sušom.
U Rusiji, međutim, još nije šire uvedena tehnologija navodnjavanja obradivih površina maksimalno automatizovanom izraelskom metodom kap po kap, podsjetila je agencija Prajm-Taš.
Nije mnogo bolja situacija ni na sjeveru te zemlje gde klimatske promjene naročito pogađaju Arktik i severne regione u kojima počinje da se otapa vječno zamrznuto tlo.
Sve zgrade i drugi objekti su u tim područjima građeni oslanjajući se na činjenicu da se tlo nikada neće otopiti.
Sada, međutim, u sjevernim područjima zbog sve toplije klime raste nivo podzemnih voda, što predstavlja potencijalnu opasnost od poplava i pojačava pritisak na cjevovode.
Nivo podzemnih voda je u porastu u regionima, kao što su Sankt Peterburg, Arhangelsk, Vologda, što lokalni stanovnici već osjećaju po poplavljenim podrumima, ukazao je zvaničnik WWF za Rusiju Aleksej Kokorin.
Ekolozi upozoravaju da će se situacija u budućnosti samo pogoršavati ukoliko se hitno ne preduzmu mjere.
Promjena klime će se, sem toga, negativno odraziti i na zdravlje stanovništva, jer je to jedan od vodećih faktora rizika, uključujući zagađenje vazduha, vode za piće, pušenje i narkotike.
Žitelji severa, navikli na sibirske mrazeve, osjećaju se normalno na temperaturi od minus 20 do 30 stepeni Celzijusa i teško podnose vrućine, dok neuobičajene hladnoće mogu biti pogubne za južnjake, kao što se desilo prošle zime u srednjoj Aziji gde su ljudi umirali od mrazeva.
Promjena klime nanosi štetu svetskoj privredi
