SARAJEVO, BANJALUKA , Nove, više cijene u trgovinama kao posljedica poskupljenja energenata u BiH mogu se očekivati već idućeg mjeseca.
U trgovačkom preduzeću “Drvopromet” Sarajevo ističu da im je veliki broj dobavljača najavio više cijene, a dijapazon roba koje će poskupjeti je širok – od kuhinjskih rukavica, preko dječjih pelena, do riže, kafe, hljeba i pekarskih proizvoda.
“U posljednje vrijeme dobavljači su se dosjetili pa ne dižu cijenu odmah deset ili više odsto, nego svakog mjeseca to čine po dva do tri odsto. Mi, trgovci, trpimo ove udare koliko možemo, ali kada marža padne toliko da nam se ne isplati raditi, onda i mi dižemo cijene”, kazao je Almin Hamzić, marketing menadžer u “Drvoprometu”.
U banjalučkim trgovačkim radnjama kazali su da zadnji rast cijena goriva, za sada, nije uticao na poskupljenje ostalih proizvoda.
“Zadnji rast cijene goriva nije se još odrazio na cijenu robe, ali to bi se moglo promijeniti već pri sljedećoj nabavci nove robe. Naime, neki dobavljači su nam već najavili da će povisiti cijene”, kazali su u jednoj prodavnici u Banjaluci.
Nakon što je mostarski “Žitopromet” od 1. jula povisio cijene hljeba za 30 odsto, pa je standardni bijeli hljeb poskupio sa jedne marke na 1,30 KM, od 11. jula biće skuplji hljeb i sarajevskog “Klasa”. Polubijelom i narodnom hljebu cijena će sa 0,90 KM skočiti na jednu KM, a slijedom toga biće korigovane i ostale cijene pekarskih proizvoda. Po ustaljenom običaju, nakon velikih, cijene dižu i mali pekari pa se njihova reakcija uskoro može očekivati.
“Do sada se nismo sastajali, ali vjerujem da ćemo vrlo brzo razmotriti eventualno novo poskupljenje”, kazao je Miroslav Sušac, predsjednik Udruženja samostalnih pekara Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Prema riječima Saše Trivića, predsjednika Udruženja pekara RS, cijena hljeba će ostati, za sada, nepromijenjena u RS.
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, poručio je da građani ne treba da “strahuju od mlinara” jer cijene brašna vjerovatno neće rasti.
“Još nije određena cijena pšenice u okruženju, tako da ni mi još nismo definisali cijene brašna, ali ona može samo ići silaznom putanjom”, kazao je Kos.
Lakota: Potrošači žrtve lobija
Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, tvrdi da su potrošači u našoj zemlji žrtve lobija i i interesnih grupa koji se dogovaraju oko cijena.
“Nema prave konkurencije, a institucije za zaštitu konkurencije dozvoljavaju interesnim grupama da dogovaraju cijene. U dosluhu sa INA naši distributeri nafte kreiraju cijene naftnih derivata svaki put kada cijena barela nafte skoči na svjetskim berzama. Isto je s pekarskim udruženjima i drugim grupama”, kazao je Lakota.
Kad je riječ o trgovini, veliki trgovački lanci diktiraju cijene i to uglavnom favorizovanjem robe iz uvoza. Potrošači, dodaje Lakota, teško da mogu očekivati zaštitu budući da u sklopu Zakona o zaštiti potrošača nisu doneseni podzakonski akti koji bi regulisali pravila igre na tržištu.Nezavisne novine