DUBAI – Prošle godine Dubai je ugostio 19,59 miliona međunarodnih posjetilaca, čime je potvrdio status jedne od najposjećenijih turističkih lokacija na svijetu.
Ali, rat SAD-a i Izraela s Iranom naglo je prekinuo uzlet UAE-a i stvorio razoran uticaj na turizam, ugostiteljstvo i širu ekonomiju emirata, piše BBC.
Restorani u Dubaiju gotovo su svake večeri krcati gostima, ali tokom prošlog mjeseca većina ih je ostala prazna. Natasha Sideris, koja je svoj prvi restoran u Dubaiju otvorila 2014. godine i danas upravlja lancem Tashas s 14 lokacija, kaže da su prihodi u njezinim objektima pali za više od 50 odsto, dok su oni koji ovise o turistima zabilježili još veći pad, od 70 do 80 odsto.
“Trenutna situacija je brutalna. Imala sam izbor – ili otpustiti 30 odsto svojih zaposlenih ili smanjiti plate kako bih sačuvala radna mjesta. Zasad sam odabrala ovo drugo”, rekla je Sideris.
Kriza je pogodila cijeli sektor.
Jedan viši rukovodilac u lancu restorana, koji je tražio da ostane anoniman, rekao je da je posjećenost pala na samo 15 do 20 odsto uobičajenog nivoa.
“Nemamo drugog izbora. Već smo privremeno zatvorili nekoliko poslovnica, a ostale rade s minimalnim brojem osoblja”, dodao je rukovodilac.
Prema pisanju AGBI-ja, ova kriza dodatno je razotkrila strukturne slabosti industrije koja već godinama posluje s niskim maržama.
“Malo koji restoran, koji se sam finansira, ima dovoljno kapaciteta da održi poslovanje šest mjeseci bez toka prihoda. Vjerovatno će se do ljeta ove godine zatvoriti znatno veći broj restorana”, rekao je Panchali Mahendra iz Atelier House Hospitalityja.
Neki luksuzni restorani zabilježili su pad posjećenosti i do 90 odsto, dok su čak i ugostiteljski objekti s prihvatljivijim cijenama morali još dodatno snižavati cijene. Ugostitelj Nicky Ramchandani smatra da se radi o svojevrsnoj prijelomnoj točki za industriju.
“Da li bi ljudi i dalje izlazili i trošili hiljade na obrok? Ne mislim da će se to događati redovno”, kazao je Ramchandani.
Pad turizma posebno pogađa luksuzni segment tržišta, s čime se slaže i kuvar Gregoire Berger.
“Kad ljudi nisu sigurni u budućnost, luksuz je prva stvar koju odgađaju, a ne namirnice”, objasnio je Berger.
Sukob koji je izbio 28. februar nije samo smanjio broj dolazaka, već je poremetio i letove jer ih je dosad hiljade bilo otkazano. Iako je većina projektila i dronova usmjerenih prema UAE-u presretnuta, dijelovi su padali na područja Dubaija, uključujući hotele i stambene zone, što je dodatno narušilo osjećaj sigurnosti turistima, ali i stanovništvu.
“Neizvjesnost svima smeta”, kaže Mamoun Hmiden iz platforme Wego, objašnjavajući da su posljedice vidljive i u hotelijerstvu.
Popunjenost je u ovoj industriji pala na razine od 15 do 20 odsto, a ponegdje i niže, iako su hoteli nudili velike popuste kako bi privukli goste.
Prazne ulice širem Dubaija dodatno ilustriraju razmjere krize, piše Le Monde. U Međunarodnom financijskom centru Dubaija (DIFC), inače užurbanom poslovnom središtu, praktički vlada pustoš nakon eksplozija sredinom marta.
Radnici rade na daljinu, a dio najbogatijih stanovnika već je napustio zemlju.
“Ljudi koji su uložili sav svoj novac u Dubai traže od mene da dio prebacim u drugu zemlju”, rekao je jedan direktor međunarodne finansijske institucije.
Stručnjaci iz turističke industrije takođe su za francuski list potvrdili da je ova ključna grana privrede pretrpjela najteži udar.
“Stopa popunjenosti hotela varira između 0 i 5 odsto”, dodao je stručnjak.
Istovremeno, zatvaranje Hormuškog tjesnaca dodatno je poremetilo opskrbne lance.
“Moji klijenti više ne naručuju. Imam kontejnere pune tinte koji su trebali stići u Jebel Ali, ali su istovareni u Karachiju. Imam novca za tri ili četiri mjeseca… ali kriza ne smije dulje trajati”, rekao je jedan vlasnik libanonske firme.
Pad potražnje već se prelijeva i na radnu snagu, posebno na migrante koji čine većinu sektora. Veliki broj radnika suočava se sa smanjenim radnim satima ili neplaćenim dopustima.
“Osjećam se kao da smo se vratili u period covida-19. Postoje strahovi da bismo mogli ponovno izgubiti posao i biti prisiljeni vratiti se kući”, rekao je jedan konobar.
Širi privredni učinci takođe su značajni. Svjetski savjet za putovanja i turizam procjenjuje da rat regiju košta najmanje 600 miliona dolara dnevno zbog izgubljene potrošnje posjetilaca, dok bi ukupni gubici mogli dosegnuti desetke milijardi dolara ako se sukob oduži.
Vlasti u Dubaiju najavile su paket pomoći vrijedan 272,26 milijuna dolara kako bi podržale poduzeća, uključujući turizam i ugostiteljstvo. Rade i na planovima za oporavak nakon završetka sukoba.
“Rat je izvan naše kontrole, ali pripremamo se za njegov završetak”, kazali su zvaničnici.
Neizvjesnost ostaje ključni problem u svim područjima. Sideris upozorava da mnogi preduzetnici imaju ograničene rezerve, prenosi Jutarnji.
“Imamo dovoljno novca za mjesec ili dva… maksimalno tri, a nakon toga, što ćemo? Nakon toga morat ćemo prihvatiti teže odluke. Nadamo se da ne. I da ova ludost uskoro završi”, zaključila je.