BRISEL – Evropi tokom aprila, prema sve većem broju upozorenja ekonomista i energetskih analitičara, prijeti ozbiljan energetski pritisak koji pojedini opisuju kao svojevrsni “energetski lokdaun”, uz mogućnost nestašica goriva i poremećaja u snabdijevanju, piše Glas Srpske.
Prema najnovijoj analizi banke J. P. Morgan, globalno tržište energenata suočava se sa potencijalnim kriznim scenarijem snabdijevanja koji bi mogao pogoditi kontinente gotovo redom. Banka je objavila projekciju takozvanog “tajmera do iscrpljenja goriva” po kontinentima, pri čemu se navodi da bi Azija mogla biti prva pogođena, Evropa oko 10. aprila, Sjeverna Amerika oko 15. aprila, dok bi Australija eventualno bila zahvaćena oko 20. aprila.
Upozorenja dolaze i od strane direktora Međunarodne agencije za energiju Fatiha Birola koji je upozorio da bi aktuelne bliskoistične smetnje u snabdijevanju mogle posebno pogoditi Evropu, uz naglasak da najveći problem može eventualni predstavljati nedostatak dizela i goriva za avione. Kako je istakao, to se već osjeća u Aziji, ali se očekuje i u Evropi tokom aprila ili maja. Slične poruke dolaze i od strane pojedinih ruskih zvaničnika i analitičara, koji smatraju da Evropa ulazi u fazu energetskog lokdauna, ocjenjujući da su trenutni poremećaji posljedica kombinacije geopolitičkih tenzija i dugoročnih strateških odluka Evropske unije. Šef Ruskog fonda za direktne investicije i specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev, poručio je da je Evropi potrebna Rusija da bi preživjela energetski cunami.
Stručnjak za energetiku Vojislav Vuletić smatra da će se Evropa zbog svojih ranijih odluka, ali i rata na Bliskom istoku, nesumnjivo suočiti sa velikim problemima, pa i eventualnim nestašicama goriva, kada se državne rezerve iscrpe.
“Sve što je Evropa radila poslednjih nekoliko godina, dolazi na naplatu. Rat na Bliskom istoku će samo to ubrzati. Ne bih isključio ni velike socijalne nemire, jer ekonomska situacija, pa i u onim najrazvijenijim zapadnoevropskim državama poput Nemačke, postaje sve teža, što možemo videti i iz zvaničnih podataka o novom i vrtoglavom rastu inflacije, sve većem broju preduzeća koja odlaze u stečaj, ali i rastu nezaposlenosti”, istakao je za “Glas Srpske” Vuletić.
Analitičar Vladimir Grujić kaže da ne isključuje mogućnost da i pojedine ovdašnje pumpe ostanu bez goriva na kraći period, ali i da tako nešto neće biti slučaj još neko vrijeme, ukoliko se ne bude stvarala panika i time dodatno vršio pritisak na lance snabdijevanja.
Kako je istakao, situacija u Republici Srpskoj je i dalje stabilna iako je Srbija obustavila isporuke tečnog zlata. Kako je pojasnio, domaći uvoznici još podmiruju potrebe preko dobavljača iz Hrvatske, Slovenije i Italije, navodeći da je apsurd trenutne krize to što je zbog slabe industrijske aktivnosti, Republika Srpska relativno malo tržište u evropskim okvirima, tako da se potrebne količine mogu i dalje bez većih problema nabaviti.
Urednica portala “Energija Balkana” Jelica Putniković kaže da se tržište nesumnjivo nalazi pod pritiskom, ali upozorava i na oprez u interpretaciji scenarija nestašica. Kako navodi, psihoza je najgora. Ističe da je tržište energenata trenutno pod snažnim uticajem očekivanja i “psihoze”, zbog čega se često pojavljuju preuveličane prognoze o visokim cijenama nafte i mogućim nestašicama. Iako, kako kaže, pritisci postoje, globalno tržište i dalje funkcioniše zahvaljujući postojanju alternativnih pravaca snabdijevanja i mogućnosti prilagođavanja logistike.
Prema njenim riječima, ključni transportni pravci, poput Ormuskog moreuza, i dalje su otvoreni što je jedan od glavnih faktora koji sprečava ozbiljnije poremećaje u fizičkom snabdijevanju energentima. Upozorava i da ekstremni scenariji o dramatičnim nestašicama često ne uzimaju u obzir mehanizme prilagođavanja tržišta, zbog čega je, kako je pojasnila, važno razdvajati realne rizike od spekulativnih procjena.
Cijena Brent nafte u posljednjih nekoliko dana kretale se u rasponu od 100 do čak 119 dolara po jednom barelu.
Njemački građani pohrlili su u Poljsku u potrazi za jeftinim gorivom. Ova pojava je primijećena još početkom marta. Porast cijena goriva u Njemačkoj doveo je i do talasa krađa dizela, posebno sa gradilišta, cisterni i iz kamiona.
U posljednjih nekoliko dana prijavljeni su incidenti u Donjoj Saksoniji, Hesenu i Baden-Virtembergu, u kojima su nepoznate osobe ukrale hiljade litara goriva.
Vlada Srpske donijela je juče odluku da se odriče budžetskog dijela od akciza koji iznosi 10 feninga po litru goriva.
Prema riječima ministra trgovina Neda Puhovca, radi se o odluci koja je veoma bitna za građane i privredu. Kako je pojasnio, neće biti procedura koje su bile planirane, nego će sve biti rješavano na benzinskim stanicama. Kako je istakao, uz plaćanje računa će biti dovoljno pokazati ličnu kartu koja je izdata u MUP Republike Srpske i da su registarske tablice iz BiH. Glas Srpske

