DERVENTA – Razvoj poslovnih zona u Srpskoj, predvođen uspješnim primjerom Dervente koja ostvaruje deseti dio ukupnog republičkog izvoza, potvrdio se kao ključni instrument za privlačenje stranih investicija, a najava formiranja još jedne dodatno će učvrstiti lidersku poziciju ove lokalne zajednice, piše Glas Srpske.
Na teritoriji Srpske identifikovane su 53 poslovne zone u 32 lokalne samouprave, ali podaci Ministarstva privrede i preduzetništva pokazuju da upravo u Derventi i Prnjavoru, uz Gradišku i Banjaluku, ove zone ostvaruju najveći promet i zapošljavaju najviše radnika.
Gradonačelnik Dervente Igor Žunić istakao je za “Glas” da ova lokalna zajednica nastavlja kontinuitet privrednog rasta i širenja poslovnih kapaciteta, najavljujući formiranje treće poslovne zone. Prema njegovim riječima, ne prepušta se ništa slučaju, već aktivnim planiranjem odgovara na zahtjeve tržišta.
“Praktično imamo dvije poslovne zone koje su definisane na taj način i obje su skoro popunjene. Upravo zbog interesa investitora koji se pojavljuju i ove godine, krenuli smo u izmjenu regulacionog plana i formiranje nove zone “Babino Brdo”. Ona će obuhvatiti značajnu površinu i omogućiti planiranje između 40 i 50 novih poslovnih subjekata”, rekao je Žunić.
Brze dozvole i izvoz veći od 400 miliona KM
Prema njegovim riječima, Derventa ostvaruje izvoz veći od 400 miliona maraka, što predstavlja oko deset odsto ukupnog izvoza Republika Srpska i skoro polovinu izvoza dobojske regije.
“Za strane investitore najvažnija je transparentnost, otvorenost i operativnost službi. Kada su papiri kompletni, građevinska dozvola se izdaje u roku od dva dana. Nemamo zadržavanja ni dodatnih nameta”, naglasio je Žunić, dodajući da je ključ zadržavanja investitora stalna komunikacija i rješavanje infrastrukturnih pitanja, od pristupnih puteva do elektronaponske mreže.
On očekuje da će procedura izmjene regulacionog plana za novu zonu biti završena u roku od šest mjeseci, nakon čega će uslijediti izrada projektne dokumentacije i javni poziv zainteresovanim privrednicima.
Šta je neophodno da zone budu uspješne
S druge strane, ekonomista Zoran Pavlović ukazuje da poslovne zone imaju smisla samo ako su ispunjeni svi preduslovi.
“Postoje dvije opcije, a to su klasična poslovna zona, gdje investitori dobijaju povoljno zemljište, i slobodna carinska zona, u kojoj bi se radilo sa uvoznom sirovinom bez PDV-a i carina. Međutim, zakonska rješenja u tom segmentu nikada nisu u potpunosti provedena”, naveo je Pavlović.
On je naglasio da zona mora imati adekvatnu saobraćajnu povezanost, uključujući pristup autoputu, kao i fleksibilnu upravu koja će omogućiti brzo izdavanje dozvola, podsjećajući da se, prema izvještajima Svjetske banke, na građevinske dozvole u pojedinim sredinama čeka i više od 18 mjeseci.
Kao pozitivne primjere naveo je Gradišku, koja je blizu granice, a gdje je velika njemačka kompanija otvorila fabriku, te Prnjavor, koji ima direktan izlaz na autoput.
“Suština je u aktivnom i profesionalnom marketingu. Ako ne reklamirate svoje prednosti prema stranim privrednim komorama i potencijalnim investitorima, niko neće doći. Ne možemo sve prepuštati slučaju i preporukama “od usta do usta””, poručio je Pavlović.
Industrijske zone širom Srpske, koje se prostiru na više od 2.000 hektara, postale su ključni zamajac domaće ekonomije sa ostvarenim prihodom od 2,64 milijarde KM i više od 11.000 zaposlenih radnika u protekloj godini. Uz Derventu, koja prednjači, značajan doprinos jačanju privrednog ambijenta daju i zone u Istočnoj Ilidži. Kao direktan putokaz za dalji razvoj služe pozitivna iskustva Srbije, čiji se modeli upravljanja i privlačenja velikih industrijskih giganata planiraju primijeniti i na naše poslovne lokacije uz autoputeve i granične prelaze. Glas Srpske