NJUJORK – Na globalnim finansijskim tržištima tokom prošle godine zabilježen je snažan rast cijena akcija, dok je američki dolar istovremeno pretrpio izraženo slabljenje. Prema tržišnim podacima, svjetske berze su u prosjeku porasle više od 20 odsto, cijena zlata ostvarila je najveći godišnji rast u posljednjih 46 godina, dok je dolar prema korpi glavnih valuta oslabio za više od devet procenata. Cijene nafte su, s druge strane, pale oko 20 odsto.
Uprkos umjerenom rastu najvećih svjetskih ekonomija i uvođenju američkih carina na gotovo sav uvoz u SAD, berzanski indeksi su tokom godine ostvarili snažne dobitke.
MSCI indeks svjetskih berzi, koji obuhvata akcije više od 2.500 kompanija, porastao je tokom godine za 21 odsto i krajem godine dostigao rekordnih 1.024 poena.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao oko 13 odsto, S&P 500 oko 16,4 odsto, dok je Nasdaq zabilježio rast od 20,4 odsto, ponajviše zahvaljujući nastavku snažnog interesa za tehnološke kompanije i razvoj vještačke inteligencije.
Tokom aprila, tržišta su bila pod pritiskom nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD, što je izazvalo strah od eskalacije trgovinskog rata sa Kinom i Evropskom unijom. U tom periodu, S&P 500 se približio zoni „medvjeđeg tržišta“, nakon pada od gotovo 20 odsto u odnosu na prethodne maksimume.
Situacija se, međutim, postepeno stabilizovala tokom godine, a tržišta su od maja do kraja godine nastavila uzlazni trend, uz snažan doprinos tehnološkog sektora.
Dodatnu podršku tržištima pružila je i monetarna politika američkih Federalnih rezervi. Zbog slabljenja tržišta rada, Fed je od septembra do decembra u tri navrata smanjivao kamatne stope, svaki put za po 0,25 procentnih poena, čime je nastavljen višegodišnji ciklus rasta na tržištima akcija.
Rast je zabilježen i na evropskim berzama. Indeks STOXX 600 porastao je 16,6 odsto i dostigao rekordne nivoe iznad 590 poena.
Najveći rast ostvario je madridski IBEX, koji je skočio gotovo 50 odsto, dok je italijanski FTSE MIB porastao 31,5 odsto, što predstavlja njegov najveći godišnji rast od 1998. godine. Njemački DAX ojačao je oko 23 odsto, uz podršku fiskalnih podsticaja i ulaganja u infrastrukturu, dok je londonski FTSE porastao oko 22 odsto. Najskromniji rast zabilježen je kod pariškog CAC 40, oko 10,5 odsto, zbog političke neizvjesnosti i rasta javnog duga.
Finansijski sektor bio je najveći dobitnik na evropskim tržištima, sa rastom od 67 odsto, dok je odbrambeni sektor porastao 56,5 odsto, usljed najavljenog povećanja vojnih izdvajanja u Evropskoj uniji.
Snažan rast azijskih tržišta
Azijsko-pacifička tržišta takođe su zabilježila snažan rast. MSCI indeks regiona porastao je 27 odsto, najviše od 2017. godine. Južnokorejski Kospi skočio je čak 76 odsto, dok su berze u Šangaju i Hong Kongu porasle 18, odnosno 28 odsto. Japanski Nikkei ojačao je 26 odsto.
Na valutnim tržištima, američki dolar je prema korpi valuta oslabio 9,4 odsto, što predstavlja njegov najveći godišnji pad od 2017. godine. Slabljenje dolara povezano je sa smanjenjem kamatnih stopa Feda, smanjenjem kamatnog diferencijala u odnosu na druge valute, političkom neizvjesnošću u SAD-u, kao i zabrinutošću investitora zbog fiskalnog deficita i pritisaka na nezavisnost centralne banke.
Agencije

