SARAJEVO – Proteklu godinu u Bosni i Hercegovini obilježio je institucionalni iskorak i početak pregovora s EU, ali i izazovi poput ponovnog rasta inflacije, usporavanja izvoza te kašnjenja u sprovođenju ključnih reformi vezanih za pristup EU fondovima.
Recesija kod drugih
Bosna i Hercegovina je u 2025. zadržala smjer sporog, ali stabilnog ekonomskog rasta, suočavajući se s izazovima recesije kod svojih glavnih vanjskotrgovinskih partnera, prvenstveno Njemačke i Italije.
Početne optimistične projekcije rasta BDP-a od oko tri odsto revidirane su naniže zbog pogoršanja spoljnog okruženja. Stvarni rast BDP-a kretao se između 2,4 odsto i 2,8 odsto (prema procjenama MMF-a i Centralne banke BiH).
Iako je izvoz usporio, primarni pokretači rasta bili su domaća potražnja, podržana povećanjem plata i potrošnje, te nastavak građevinskih radova, posebno na infrastrukturnim projektima poput Koridora Vc.
Jedan od najvažnijih socio-ekonomskih događaja bilo je značajno povećanje minimalne plate u oba entiteta, što je direktno povećalo kupovnu moć najsiromašnijih i bilo primarni pokretač domaće potražnje.
Rast cijena hrane i energenata
Povećanje je izazvalo rasprave u poslovnoj zajednici zbog straha od smanjenja konkurentnosti. Ipak, mnoge kompanije su morale povećati i prosječne plate kako bi zadržale kvalifikovanu radnu snagu.
Nakon blagog usporavanja u 2024, inflatorni pritisci su se ponovo intenzivirali, dostižući prosječnu stopu od oko 3,6 odsto do 4,3 odsto na godišnjem nivou.
Kao uzroci se navode rast cijena hrane i energenata, ali i značajan uticaj domaće potražnje generisane povećanjem plata i penzija. Valuta vezana za evro obezbjeđuje monetarnu stabilnost, ali ograničava Centralnu banku u samostalnoj borbi protiv inflacije.
Ekonomsku agendu 2025. snažno je definisao odnos s Evropskom unijom, posebno nakon otvaranja pregovora o pristupanju.
BiH je imala obavezu da do maja 2025. usvoji i dostavi detaljan plan reformi za korištenje sredstava iz Plana rasta EU. Politički zastoj i kašnjenja u usvajanju ovog dokumenta doveli su do privremenog gubitka pristupa dijelu namijenjenih sredstava, što je bila ključna ekonomska prepreka.
Usporen izvoz, skromna ulaganja
Usvojen je Program ekonomskih reformi 2025–2027, s fokusom na povećanje konkurentnosti, poboljšanje poslovnog okruženja i digitalizaciju.
Zbog ekonomske stagnacije i recesijskih tendencija u evrozoni, BiH je zabilježila usporavanje rasta izvoza robe. Izvoz je rastao sporije (početkom godine oko 5,7 odsto) u odnosu na uvoz, što je dovelo do daljeg povećanja vanjskotrgovinskog deficita.
Direktna strana ulaganja ostala su na skromnom nivou, ne dostižući potrebne iznose za značajan tehnološki iskorak. Investitori su i dalje oprezni zbog političke neizvjesnosti i složenog administrativnog okruženja.
Budžeti na svim nivoima vlasti su uvećani (na primjer, budžet FBiH iznosio je više od 8,2 milijarde KM), prvenstveno zbog rasta prihoda od indirektnih poreza usljed inflacije i potrošnje.
Godina kontradikcija
Ukupni javni dug ostao je na umjerenom nivou (oko 35–40 odsto BDP-a), što je i dalje relativno nisko u odnosu na zemlje u regionu. Ipak, fokus je bio na efikasnijem korištenju zaduživanja za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata.
Za Bosnu i Hercegovinu 2025. bila je godina kontradikcija – ostvaren je umjeren rast BDP-a i monetarna stabilnost, ali su inflatorni pritisci i strukturni problemi zadržali ekonomski potencijal ispod optimalnog. bljesak.info

